22. travnja obilježava se Dan planeta Zemlje, čime se već 52 godine slavi rođenje modernog ekološkog pokreta.Dan planeta Zemlje obilježava se diljem svijeta aktivnostima kojima se želi potaknuti ljude na akciju kako bi očuvali svoj dragocjeni dom, a ove godine tema je “Investiraj u naš planet” s naglaskom na borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih posljedica.
Sve je pokrenuo senator Gaylord Nelson, mlađi senator iz Wisconsina, zabrinut zbog pogoršanja stanja okoliša, ponajprije zagađenja zraka i vode u Sjedinjenim Državama. U siječnju 1969. godine došlo je do velikog izlijevanja nafte u Santa Barbari, Kalifornija.
Iz bušotine je bilo izliveno preko tri milijuna galona nafte, a katastrofa je rezultirala smrću više od 10.000 morskih lavova, morskih ptica, tuljana i dupina. To je bio okidač za pokretanje velikih akcija širom SAD-a. Dan planeta Zemlje nadahnuo je 20 milijuna Amerikanaca, 10% ukupne populacije Sjedinjenih Država na izlazak na ulice i parkove, kako bi demonstrirali protiv utjecaja 150 godina industrijskog razvoja koji je ostavio velike posljedice na okoliš i na ljudsko zdravlje.
Od 1990. godine Dan planeta Zemlje postao je globalni, mobilizirajući pokret u 141 zemlji, podižući probleme okoliša na svjetsku pozornicu. Početkom novog tisućljeća fokus se prebacio na globalno zagrijavanje i potrebu za čistom energijom, u što su se uključile 184 zemlje. Tijekom desetljeća mreža Dana planeta Zemlje okupila je stotine milijuna ljudi u ekološki pokret, stvarajući mogućnost za građanski angažman i volontiranje u 193 zemlje. 2020. godine obilježena je 50. godišnjica Dana Zemlje, a teme o očuvanju okoliša nikada nisu bile bitnije. Događaji koji se održavaju širom svijeta na Dan planeta Zemlje su potpora zaštiti okoliša, čime se nastoji ujediniti i osvijestiti ljude iz svih dijelova svijeta o važnosti ekoloških tema i pitanja kao što su zagađenje, sukobi, siromaštvo i ratovi. Kampanje povezane s Danom planete Zemlje ističu potrebu za stvaranjem zelenih gradova i pošumljavanjem, svjesnosti o klimatskim promjenama koje diljem svijeta izazivaju prirodne katastrofe s velikim utjecajem na ljude, floru i faunu, o utjecaju i posljedicama porasta razine mora, izumiranja nekih biljnih i životinjskih vrsta, zakiseljavanju oceana.
Uslijed pandemije koronavirusa vidjeli smo kako se Zemlja može brzo regenerirati ako samo malo usporimo naše djelovanje, a riječi Denisa Hayesa iz 1970. godine još uvijek su aktualne: “Unatoč tom nevjerojatnom uspjehu i desetljećima ekološkog napretka, suočeni smo s još strašnijim, gotovo egzistencijalnim skupom globalnih ekoloških izazova, počevši od gubitka biološke raznolikosti, klimatskih promjena do zagađenja plastikom, koji zahtijevaju djelovanje na svim razinama vlasti, ” rekao je Denis Hayes, organizator prvog Dana planete Zemlje i Mreže Dana planeta Zemlje.
Pripremila: dr. sc. Adela Krivohlavek, dipl. ing., voditeljica Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju
