Ukupna duljina mreže željezničkih pruga kojima upravlja HŽ Infrastruktura (HŽI) iznosi 2617 kilometara, a od toga su 2343 kilometra jednokolosiječnih i svega 274 kilometra dvokolosiječnih pruga
Hrvatska je uložila na desetine milijardi kuna u gradnju autocesta, a sad je red došao na željezničke pruge. Sveti Ivan Žabno – Gredec, prva nova pruga u posljednjih 52. godine u Hrvatskoj, otvorena je potkraj prošle godine, a 258 milijuna kuna koliko je uloženo u gradnju te pruge samo je jedan manji dio investicijskog ciklusa od 3,5 milijardi eura koji je pokrenut u željeznici, piše Večernji list.
Ukupna duljina mreže željezničkih pruga kojima upravlja HŽ Infrastruktura (HŽI) iznosi 2617 kilometara, a od toga su 2343 kilometra jednokolosiječnih i svega 274 kilometra dvokolosiječnih pruga. Prema podacima HŽI-ja, elektrificirano je 980 kilometara mreže. No u sljedećih 10 godina, i to uglavnom zahvaljujući EU fondovima, to bi se trebalo znatno promijeniti. Hrvatska bi tako 2030. trebala imati i do 681 kilometar dvokolosiječnih pruga te 1022 kilometra elektrificiranih pruga.
Tako bi se duljina dvokolosiječnih pruga trebala povećati za 361 ili 407 kilometara, ovisno o budućoj trasi dionice Nizinske pruge. U HŽI-ju objašnjavaju da će se na koridoru RH2 odnosno hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora dužina dvokolosiječnih pruga povećati za minimalno 145 kilometara, što obuhvaća dionice Križevci – Koprivnica – državna granica, Dugo Selo – Križevci, Hrvatski Leskovac – Karlovac i Škrljevo – Rijeka – Jurdani. Za dionice Karlovac – Oštarije i Oštarije – Škrljevo pak izrađuje se studijska dokumentacija kojom će biti definirane trase. Za dionicu Karlovac – Oštarije moguće dužina trase je 40 kilometara, a za Oštarije- Škrljevo 67 ili 113 kilometara. U HŽI-ju kažu i da će se na koridoru RH1 duljina dvokolosiječnih pruga povećati za 82 kilometra i to na dionici Dugo Selo – Novska. Usto, u ovom investicijskom ciklusu bit će elektrificirano i 42,6 kilometara jednokolosiječnih pruga, i to pruge Zaprešić – Zabok (23,9 kilometara) te Vinkovci – Vukovar (18,7 km).
Uz sufinanciranje EU trenutačno se izvode radovi na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka na 36,4 kilometra dugoj dionici Dugo Selo – Križevci. Taj projekt vrijedan je 196,9 milijuna eura. Uskoro bi trebali početi radovi i na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, u ukupnoj dužini 42,6 kilometara.
Odluka o odabiru izvođača za taj posao procijenjene vrijednosti 283,9 milijuna eura donesena je, no na nju su uložene žalbe. Ove godine pak bit će raspisan natječaj i za rekonstrukciju i gradnju drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac. Procijenjena vrijednost radova je 315 milijuna eura, a ta dionica duga je 44 kilometra. Za dionicu Karlovac – Oštarije, pak, navode u HŽI-ju, u tijeku je postupak javne nabave za odabir izrađivača studijske dokumentacije, kao i za dionicu Oštarije-Škrljevo. Procijenjena vrijednost radova za dionicu Karlovac – Oštarije je 400 milijuna eura, a za prugu od Oštarija do Škrljeva 1,1 milijardu ili 667 milijuna eura, ovisno o odabranom tehničkom rješenju trase. Za projekt gradnje drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdan u tijeku je izrada glavnog projekta.
Ta dionica duga je 27,5 kilometara, a procijenjena vrijednost radova iznosi 270 milijuna eura. Za dionice Nizinske pruge od Karlovca do Jurdana nije još riješeno financiranje no moguće je, prema najavama resornog ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, da i za gradnju tih dionica Hrvatska dobije EU sredstva. Za njihovu gradnju po koncesijskom modelu pak interes su pokazale kineske tvrtke. Procijenjena vrijednost radova na dionici Dugo Selo – Novska je 570 milijuna eura, a time bi će cijeli koridor RH1 postati dvokolosiječan. Projektirane brzine za te nove pruge su 160 kilometara na sat, njima će moći voziti kompozicije teretnih vlakova duge 750 metara, a putničkih 400 metara. A na novim prugama vozit će i novi vlakovi. HŽ Putnički prijevoz dosad je ugovorio nabavu 28 novih vlakova maksimalne brzine 120 km\h. Pri tome nabavu 21 vlaka namjerava financirati s 1,1 milijardi kuna bespovratnih sredstava, a preostalih 19 kreditom Svjetske banke i Eurofime.
Od drugih velikih projekata tu su i pruga Zaprešić – Zabok (vrijednost projekta modernizacije i elektrifikacije je 80,8 milijuna eura), pruga Vinkovci – Vukovar, luka Rijeka (projekt vrijedan gotovo 36 milijuna eura) te kolodvor Rijeka gdje su radovi već u tijeku.
