Inicijativa “Sjeme je naše ljudsko pravo” u četvrtak je od saborskih zastupnika zatražila da ne podrže prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, upozorivši da nije izrađen u skladu s propisima i da će negativno utjecati na obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Uz simboličnu akciju razmjene sjemena na južnoj strani Markovog trga, Inicijativa Sjeme je naše ljudsko pravo – koju podržavaju 134 udruge s preko 25.000 članova te više od 31.000 zabrinutih građana, poljoprivrednika i predstavnika znanstvene zajednice – jutros je na konferenciji za medije zatražila od svih zastupnika i zastupnica Hrvatskog sabora da zaustave aktualni prijedlog Zakona o sjemenu, jer isti nije izrađen u skladu s postojećim propisima i vodi daljnjoj ugrozi prehrambene suverenosti Republike Hrvatske.
Prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (u daljnjem tekstu: Zakon o sjemenu) dodatno otežava položaj hrvatskih poljoprivrednih proizvođača u odnosu na proizvođače iz ostalih država a članica EU, te ograničava njihovo pravo na sjeme. Takvim Zakonom najviše će biti pogođena ratarska proizvodnja i proizvodnja krumpira – jedine grane poljoprivrede u kojima smo samodostatni. Znatan porast troškova proizvodnje ugrozit će i proizvođače u sektorima mesa i mlijeka, gdje nam je samodostatnost oko 50%, a koji siju ratarske kulture za vlastite potrebe ishrane stoke. Prijedlog Zakona o sjemenu ima direktan negativan gospodarski učinak na više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Stoga Inicijativa od Hrvatskog sabora traži sljedeće:
- Odgađanje donošenja Zakona o sjemenu do trenutka donošenja EU regulative koja će definirati područje sjemenarstva, i trenutno je u postupku, kako bi se u njega unijela sva potrebna usklađenja i strateške smjernice nove zelene politike EU. Preliminarna studija koja će definirati smjer buduće reforme marketinških direktiva o sjemenu biti će objavljena već u travnju ove godine.
- Poštivanje ugovora i deklaracija: Međunarodnog ugovora o genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (NN 1/2009)[1] koji je Hrvatska potpisala i ratificirala 2009. godine, te Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima[2] koju je Hrvatska također obavezna poštivati. U članku 19. stavku 2 Deklaracije navedeno je: “Seljaci i druge osobe koje rade u ruralnim područjima imaju pravo čuvati, kontrolirati, štititi i razvijati svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja.“
- Ukoliko je zakon nužno donijeti ranije, tražimo da se iz njega isključi pojam “sjeme s obiteljskog gospodarstva” iz članka 3., kao i članak 16. te sve ostale odrednice vezane za ovaj pojam.
- Poštivanje postupka pripreme i izrade nacrta prijedloga Zakona o sjemenu, kojim se promiče pristup o boljim propisima u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17) i Uredbom o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 52/17) – što je u ovom slučaju potpuno izostalo, uz izostanak izrade Iskaza o procjeni učinaka Zakona o sjemenu.
“Pojam ‘sjeme s poljoprivrednog gospodarstva’ ne postoji ni u jednoj europskoj direktivi, pa niti u zakonodavstvu i jedne zemlje članice EU. Također, ni u jednoj državi članici ne postoji ograničenje uzgoja sjemena za vlastite potrebe – niti u pogledu pojedinih kategorija sjemena, ni ograničenje na korištenje isključivo certificiranog sjemena sa Zajedničkog kataloga EU. Štoviše: ne postoji ni obavezna dorada sjemena koje je zabranjeno stavljati na tržište, niti obavezna registracija autohtonih sorti koje nisu namijenjene stavljanju na tržište – kao što je propisano člankom 16. Prijedloga zakona, što stvarajući nepotrebne troškove čini naše poljoprivrednike još nekonkurentnijima na otvorenom europskom tržištu. Sjeme prošlosti klica naše budućnosti i ograničavanje njegovog korištenja predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava.”, naglasio je Robert Hadžić iz Inicijative.
Sunčana Pešak dodaje da je tržište sjemena u svijetu vrlo koncentrirano i kontrolira ga svega sedam najvećih kompanija. Dok FAO (Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a) naglašava važnost čuvanja sjemena na gospodarstvu, kao i tradicijskih znanja o njegovom uzgoju, te tvrtke – a, koje su dobrim dijelom odgovorne za genetsku eroziju – nas uvjeravaju da ne znamo proizvesti sjeme, da bez njih ne možemo proizvesti hranu! Ne smijemo to dopustiti.
Za kraj, ali ne najmanje važno: pozivamo znanstvenu zajednicu koja je s omalovažavanjem prozvala Inicijativu i sve njezine članice (udruge) i pojedince da pristupe konstruktivnom dijalogu kako bismo zajednički radili na uklanjanju opterećenja i ograničenja koja hrvatsku poljoprivredu čine nekonkurentnom. Nekritičkim prepisivanjem naloga odozgo evidentno se služi sjemenarskom lobiju koji je u ovim trenucima vrlo aktivan na europskoj i domaćoj razini, u potpunoj suprotnosti sa svim odrednicama i strateškim smjernicama buduće zelene europske politike. Mi smo u procesu analize predloženog Zakona o sjemenu konzultirali najeminentnije svjetske i europske pravne stručnjake i eksperte za sjemenarstvo i vodili se zaštitom nacionalnih interesa u ostvarivanju prehrambene suverenosti.
Popis svih udruga koje su podržale Inicijativu pogledajte OVDJE.
