Prvi dan proljeća, 21. ožujka, Generalna skupština UN proglasila je Međunarodnim danom šuma.Obilježavanjem ovog dana želi se podići svijest o važnosti svih vrsta šuma. Održivo gospodarenje šumama ključno je za borbu protiv klimatskih promjena. Šume pročišćavaju vodu, čiste zrak, reguliraju ugljik, osiguravaju hranu i lijekove… Usprkos tome šume su ugrožene požarima, štetočinama, sušama i krčenjem bez presedana.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana šuma je Šume i zdravlje.
Razmislite o tome, kako šume utječu na vaše zdravlje?
Prema Globalnom izvješću o stanju svjetskih šuma (FAO, 2020), šume zauzimaju 31 % svjetskog kopna. Otprilike polovina područja pod šumama je relativno netaknuta, dok trećinu čine prašumski ekosustavi. Šumski ekosustavi čuvaju većinu bioraznolikosti Zemlje i pružaju stanište za 80 % svjetskih vrsta vodozemaca, 75 % vrsta ptica i 68 % vrsta sisavaca. Očuvanje globalne bioraznolikosti je stoga uvelike ovisno o tome kako se odnosimo i kako koristimo šumske ekosustave. Tisućljećima su šumske vrste flore i faune ljudskoj vrsti osiguravale vitalan izvor sirovina za prehranu, medicinu, građevinski materijal, te brojne druge svakodnevne potrebe. Arheološki i etnobotanički podaci ukazuju da su od davnih vremena ljudske aktivnosti utjecale na bioraznolikost šumskih ekosustava.
Bioraznolikost šuma u današnje vrijeme suočena je s brojnim izazovima, kroz prekomjerno iskorištavanje šuma, ali prije svega uslijed širenja svjetske poljoprivrede. Poljoprivredna proizvodnja glavni je uzročnik deforestacije i fragmentacije šuma, kao i s njima povezanog gubitka bioraznolikosti. S druge pak strane, otpornost prehrambenih sustava i njihova sposobnost da se prilagode budućim promjenama ovisi upravo o bioraznolikosti (primjerice grmlje i drveće prilagođeno aridnim područjima koje pomaže u borbi protiv desertifikacije, šumske vrste pčela koje oprašuju usjeve, drveće s razvijenim korijenskim sustavom u planinskim područjima koje sprječava eroziju, mangrove šume koje pružaju otpornost na poplave u obalnim područjima, i dr.). Šumski ekosustavi imaju i ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti kao genske zalihe (eng. gene pool) za hranu i medicinske proizvode. Kada se u obzir uzmu klimatske promjene i rizici koje one nose, uloga šuma u skladištenju ugljika i ublažavanju utjecaja klimatskih promjena postaje nezamjenjiva i od kritične je važnosti.
Prema FAO izvješću Global Forest Resource Assessment 2020, ukupna površina šuma iznosi 4,06 milijardi ha, odnosno prosječno 0,5 ha/osobi, no one nisu ravnomjerno distribuirane. Više od polovine svjetskih šuma nalazi se u svega pet zemalja (Rusija, Brazil, Kanada, SAD i Kina), dok se dvije trećine svjetskih šuma nalazi u svega deset zemalja.
