Gradska knjižnica Biograd poziva na predavanje Stipe Božića i promociju najnovije autorove knjige “Penjačevi zapisi”.
Šestu Božićevu knjigu možemo smatrati prvom hrvatskom penjačkom autobiografijom jer Stipe u njoj piše o svome odnosu prema planinama od djetinjstva do danas i daje uvid u cjelinu svoga života.
Stipe Božić živuća je institucija te svojim iznimnim planinarskim postignućima i zanimljivim predavanjima osvaja publiku gdje god da gostuje.
Penjačevi zapisi, nova, šesta knjiga Stipe Božića zasigurno je njegov najveći spisateljski izazov dosad jer je, uz opise penjačkih avantura i bilježenje putositnica, ona i korak u nešto novo. To je knjiga kakvu kod nas još nitko nije napisao jer je Božić u njoj, ispisujući svoj odnos prema planinama od djetinjstva do danas i prateći sve stepenice na tom putu, ispisao zapravo autobiografiju koja jest ponešto fragmentarna, ali ipak daje uvid u cjelinu njegova života. Odrastanje u Zavojanima ispod planine Sv. Mihovil, selidba u Split, prvi planinarski izleti, prvi alpinistički usponi i strast i energija kojom su oni zagospodarili njegovim životom, služenje vojnog roka, rad u splitskom građevinskom poduzeću, navigavanje na brodu, rad u Sudanu, zapošljavanje na Hrvatskoj televiziji, predano služenje u Gorskoj službi spašavanja, prvi brak, drugi brak, odnosi s djecom, svi najveći uspjesi, ali i sve tragedije koje su mu se dogodile – sve je to opisano u ovoj knjizi. Neki od tih događaja prikazani su opširno i detaljno, dok su drugi dani samo kao dojmljivi krokiji, ali u Penjačevim zapisima Stipe Božić ispričao je cijeli svoj život. I iznio svoju životnu filozofiju i uvjerenja koja su ga kroz taj izniman život vodila. Učinio je to spisateljski vješto, podarivši nam autentičan i uzbudljiv komad teksta o jednom autentičnom i uzbudljivom životu te potvrđujući još jednom da je obdaren mnogim talentima. Jedan od njih sigurno je i onaj spisateljski.
O autoru:
Stipe Božić rodio se u selu Zavojane kod Vrgorca, 26. prosinca 1950. On je najuspješniji hrvatski alpinist. Popeo se na tri najviša vrha svijeta: Mount Everest (8848 m); K 2 (8611 m); Kangchenjunga (8586 m). Ispenjao je u alpskom stilu južnu stijenu Manaslua (8163 m), sjeverne stijene Eigera, Grandes Jorassesa i Matterhorna u Alpama i granitni monolit El Capitan u Kaliforniji.
Stipe Božić također se popeo na najviše vrhove svih sedam kontinenata: Mount Everest (Azija) 1979. i 1989.; Akonkagva (J. Amerika) 1996.; Denali (Sj. Amerika) 1996.; Kilimandžaro (Afrika) 1996.; Mount Vinson (Antarktika) 1997.; Mont Blanc (Europa) 1974.; Mount Kosciuszko (Australija) 1996.; Elbrus (Europa) 2000.
S jednom međunarodnom ekspedicijom na skijama je iz Sibira stigao i na Sjeverni pol. Na svojim putovanjima snimio je mnoštvo fotografija koje je izlagao na zajedničkim i samostalnim izložbama. Njegove fotografije bile su dio izložbe „Hrvatska fotografija od tisuću devetsto pedesete do danas“ u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Snimio je 120 dokumentarnih filmova i nagrađivan je na filmskim festivalima u Trentu, Popradu, Grazu, Kathmanduu i Moskvi.
Napisao je šest knjiga: Put na vrh svijeta (1990); Sedam vrhova (2003); Svete planine svijeta (2005); K2 – Trijumf i tragedija (2014); San o Everestu (2019) i Penjačevi zapisi – put do najviših vrhova svijeta (2023).
