U Samostanu sv. Frane obilježena je 662. obljetnica potpisivanja Zadarskog mira.
Zadarski mir jedan je od najznačajnijih duhovnih i materijalnih spomenika grada, snažno povijesno i duhovno događanje, te jedan od presudnih događaja za hrvatski nacionalni identitet, koji je kasnije imao brojne odjeke za grad Zadar i njegov društveni i gospodarski napredak.
Na ovom prigodnom događanju, koji organizira Grad Zadar u suradnji sa Samostanom i O. Š. „Zadarski otoci“ osmu godinu zaredom, uvodnu riječ održali su gvardijan samostana, fra Ante Kekez, predstavnica O. Š. „Zadarski otoci“ Anamarija Botica Miljanović, dipl. učiteljica savjetnica i pročelnica UO za kulturu i šport Dina Bušić.
Uz kratki uvod o svetom Frani i pregled povijesti samostana sv. Frane u Zadru i vrijednosti koje se u njemu čuvaju, istaknuo je mirotvorstvo, kao jednu od najvažnijih uloga franjevačkog reda, koja se oživotvorila i prilikom potpisivanja Zadarskog mira.
Pročelnica Dina Bušić je, među ostalim, pohvalila mlade i pozvala ih da njeguju kulturu mira, međusobno uvažavanje, prijateljstvo i suradnju kao preduvjet jačanju i očuvanju mira uopće.
– Na ovim našim prostorima svjesni smo koliko je dragocjen mir. U našoj nedavnoj povijesti iskusili smo ponovo što znači izgubiti mir. Nažalost, nemira i sukoba ima i danas i u Europi i svijetu, što pokazuje da je potrebno neprestano raditi na unapređenju međusobnih odnosa i razumijevanju, uvažavanju različitih kultura, vjere i običaja, a radi očuvanja mira, koji je najvažniji preduvjet života i napretka. Naša je obveza širiti kulturu mira, promovirati međusobno razumijevanje i suradnju i to treba poticati od najmlađih naraštaja. Budimo svi zajedno čuvari mira i promicatelji prijateljstva i suradnje u svemu što radimo i gdje god se nalazili, poručila je pročelnica Bušić.
O povijesnom i društvenom značenju Zadarskog mira za Zadar i širu zadarsku regiju, ali i ovaj dio Europe, govorio je doc. dr. sc. Antun Nekić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.
O članstvu Grada Zadra u Europskoj mreži mjesta mira, sa sjedištem u portugalskom gradu Evoramonte, govorila je voditeljica međunarodne suradnje u Uredu gradonačelnika, Anita Gržan Martinović i prenijela dio poruke predsjednika Mreže, gosp. Eduarda Bassa: „…Proše godine mi se ispunila želja da budem nazočan na vašoj proslavi i vratio sam se s još većim uvjerenjem da Mreža koju smo osnovali 2010. Godine i kojoj se Zadar pridružio 2012. ima smisla i odgovara najdubljim osjećajima mjesta u Europi u kojima su potpisani mirovni ugovori, koja ih proslavljaju, kao vi danas, a koja traju u sjećanju kao način jamčenja kulture mira, posebno među mladima… Šaljem vam svoje najbolje pozdrave i želje za vašu proslavu i moju želju, kao i želju ostalih članova Mreže, da grad Zadar i dalje čuva sjećanje na svoj mirovni ugovor i produbljuje svoj rad na ovoj važnoj baštini“.
Zadarski mir, potpisan između Mletačke Republike i Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva, donio je Zadru i čitavoj hrvatskoj obali i otocima oslobađanje od mletačke vlasti i označio društvenu i gospodarsku prekretnicu na ovim prostorima. Potpisivanjem Mira, započinje razdoblje društvenog i gospodarskog napretka u našem gradu, ali i čitavoj regiji i na hrvatskoj obali.
Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače, 1358. godine između Mletačke republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludiovika I. Anžuvinca kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.