Atraktivnu tematsku turu ‘S Faustom po Šibeniku’ o hrvatskom izumitelju i diplomatu Faustu Vrančiću, organizirala je u nedjelju šibenska Udruga turističkih vodiča ‘Mihovil’, u povodu Međunarodnog dana turističkih vodiča..
Faust Vrančić (Šibenik, 1551. – Mletci, 20. 1617.), polihistor (Homo universalis), izumitelj, inženjer, jezikoslovac, diplomat i biskup, jedan je od najznačajn?ih Hrvata svih vremena.
Dvadesetak sudionika, koliko su u uskim kamenim ulicama srednjovjekovne gradske jezgre Šibenika dopustile epidemiološke mjere, prošetalo je punktovima vezanim uz Faustov život i djelovanje i dva sata slušalo zgode iz njegova života.
nteraktivnu šetnju životnim putem i stvaralaštvom jednog od najsvestranijih kreativnih umova ranonovovjekovne Europe, vodila je Zlatka Rodin, članica šibenske Udruge turističkih vodiča ‘Mihovil’ i zaposlenica Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću.
Ispred Faustove rodne kuće u palači Vrančić i drugih značajnih točaka interpretirala je priču o Faustu Vrančići.
“Neke su lokacije očite, poput palače Vrančić koja je bila kuća obitelji Vrančić s njihovim grbom, a neke je trebalo povezati da bi se priče mogle pričati na licu mjesta da ljudima bude atraktivno, a da opet otkriju nešto novo o samome gradu. Recimo, priča koju pričamo o knjizi ‘Život nikoliko izabranih divic’ i ‘Rječniku pet najuglednijih europskih jezika’, govorimo i o samostanu Sv. Spasa, onovremenom kulturnom središtu u kojem su se odvijale razne zanimljive aktivnost pa tako i prva predstava u Šibeniku, iz koje je proizašlo i suđenje časnim sestrama”, navela je Zlatka Rodin
Smatra da u promociji Faustovog lika i djela ključne kulturne institucije nisu zakazale. Za argumentaciju navodi bogati izdavački opus šibenske Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’, izložbe i edicije Muzeja grada Šibenika te memorijalni centar na otoku Prviću na kojem je Faust ljetovao kao dječak.
“Trebalo bi poraditi na tome da Faust bude jače interpretiran u samome gradu, da se napravi spomenik njemu u čast, da imamo svog Homo volansa (Leteći čovjek), da sutra kada bude postojala planirana žičara između tvrđava, na njoj bude prikazana preslika tog njegovo bakroreza iz Machinae novae, da se vidi kako je izgledala prva ideja gradske žičare”, dodala je.
Upitana jesu li turisti s kojima je imala priliku o njemu govoriti, čuli za Fausta, Rodin kaže kako domaći turisti znaju, a strani “apsolutno nemaju pojma o Faustu Vrančiću. I kada dođu kod nas u centar i kada vide makete njegovih izuma i dostignuća, budu iznenađeni i automatski ga povežu s Leonardom da Vincijem. Nazovu ga hrvatski Leonardo, to svima pada na pamet”, navela je Zlatka Rodin iz Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću.
Podsjeća na još neke od značajnijih Faustovih izuma, poput visećeg željeznog mosta s lukovima, amortizera za kočije, mlinova s pogonom na vjetar i plimu i oseku u morskom tjesnacu te vatrenih, vodenih i sunčanih satova.
Vezano za posjete turista Šibeniku napominje kako je grupnih posjeta u prvoj pandemijskoj sezoni bilo malo, neki vodiči nisu imali niti jednu turu, kaže Rodin i procjenjuje kako je lanjska sezona za turističke vodiče bila na razini pet do maksimalno 10 posto.
Kakva će biti predstojeća, ne želi prognozirati, ali se nada da će se život što prije vratiti u normalu.
HINA
