Danas je stiglo i 60-ak bruxelleskih dopisnika iz svih zemalja članica, što je uobičajena praksa kod svakog predsjedanja. Prvog dana mogli su čuti od premijera Andreja Plenkovića o prioritetima hrvatskog predsjedanja te mu postavljati pitanja
Cijela Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen navečer će u Hrvatskom narodnom kazalištu čuti kulturno bogatstvo Europe ujedinjene u svojoj različitosti – uz Mozarta, Gounoda, Dvořáka, Wagnera i Verdija, izvest će se ulomci iz opera “Porin” Vatroslava Lisinskog, “Mila Gojsalića” Jakova Gotovca, “Nikola Šubić Zrinjski” Ivana Zajca te završno kolo iz također Gotovčeva “Ere s onoga svijeta”.
Taj događaj označit će simboličan početak hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije koje će dan poslije dobiti i političku dimenziju. U novouređenom kongresnom dijelu Nacionalne i sveučilišne knjižnice održat će se sastanak Komisije i hrvatske Vlade. Usto će velik broj hrvatskih ministara imati bilateralne sastanke s povjerenicima.
Sastanci i izvan Zagreba
Kao uvod, u Hrvatsku dolazi i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a jučer je stiglo i 60-ak bruxelleskih dopisnika iz svih zemalja članica, što je uobičajena praksa kod svakog predsjedanja. Prvog dana mogli su čuti od premijera Andreja Plenkovića o prioritetima hrvatskog predsjedanja te mu postavljati pitanja.
Na ono nizozemskog novinara o migrantskoj politici premijer je odgovorio kako su neke hrvatske susjede postavile barikade i žice, no Hrvatska nije i neće iz dva razloga – imamo prirodne barijere, a takav potez ne bi poslao dobru političku poruku za odnose s BiH. Na mnogim mjestima s druge strane granice žive Hrvati, kazao je Plenković te istaknuo da se “kao premijer Hrvatske neće nikad odlučiti za izgradnju ograde između Hrvata i Hrvata”.
Novinarka New York Timesa iznijela je niz optužbi o lošem policijskom tretmanu migranata, na što je Plenković odgovorio kako je riječ o tvrdnjama bez dokaza, osim dva slučajna incidenta s pucnjavom, te da se svaka optužba dobro provjerava. Na pitanje o demografiji i iseljavanju, premijer je kazao kako Hrvatska svake godine zbog negativnog prirasta izgubi grad od 15 ili 16 tisuća ljudi, a kad je riječ o slobodi kretanja, naglasio kako je to ključ europskog projekta. – Htjeli smo da preseljenje bude reverzibilan proces. Zemlje istočne Europe imale su slične situacije, poput Poljske i Litve. Mislim da će se s vremenom stabilizirati situacija – kazao je.
Pojasnio je hrvatske stavove u odnosu na Sloveniju, ističući kako je spor oko granice bilateralno pitanje te da je Hrvatska spremna pregovarati, dok o datumu hrvatskog ulaska u Schengen nije htio špekulirati. Veliko zanimanje strani novinari pokazali su za Brexit, a Plenković je na pitanje novinara britanskog Telegrapha hoće li se trgovinski sporazum dovršiti u 11 mjeseci kazao kako Brexit nije bila pametna ideja i da je siguran da će Njemačka, koja predsjeda nakon Hrvatske, dovršiti posao.
Dopisnici iz Bruxellesa imat će i susret s Mirom Kovačem (HDZ) i Joškom Klisovićem (SDP), predstavnicima saborskog Odbora za europske poslove.
– Želimo da predsjedanje uspije i dat ćemo svoj puni doprinos tome, ali to ne znači da u ovoj izbornoj godini nećemo biti žestoka oporba. Ovdje smo zbog hrvatskih građana i oni imaju prioritet, čak i u odnosu na Europu – najavio nam je SDP-ovac Klisović.
Nakon Zagreba, strani novinari posjetit će Plitvice i europsku prijestolnicu kulture Rijeku. Predsjedanje Vijećem EU znači predsjedanje tijelom koje je, uz Europski parlament, drugo zakonodavno tijelo u EU, ono koordinira politike EU i “izravan” je predstavnik država članica preko ministara i državnih tajnika.
Država predsjedateljica djeluje kao neovisni posrednik među državama u traženju konsenzusa o raznim pitanjima. Stoga važna pitanja za predsjedateljicu, kao što je Schengen za Hrvatsku, nisu na dnevnom redu. Tijekom predsjedanja održat će se oko 1400 sastanaka na raznim razinama, većinom u Bruxellesu. U Hrvatskoj će se održati 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima bit će sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja u Zagrebu.
Drugi summit, onaj EU s Istočnim partnerstvom bit će u Bruxellesu. Predviđeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će pet biti u Zagrebu, a četiri izvan Zagreba. Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedno u Opatiji. Planirano je i niz konferencija, o zaštiti potrošača, obrambenoj industriji, presađivanju organa, kohezijskoj politici, migracijama, demografskim izazovima, turizmu, o Europskom socijalnom fondu, te prometnoj infrastrukturi.
Novoizabrani predsjednik Zoran Milanović ima poziv da se pojavi u zagrebačkom HNK, ali iz njegova ureda su nam rekli da on na tom pozivu zahvaljuje, ali da neće doći. Iz Vlade i MVEP-a, odakle se koordinira organizacija te svečanosti, upućen je poziv i Milanoviću, no doznajemo da je to učinjeno 31. prosinca, dakle prije no što je pobijedio u drugom krugu predsjedničkih izbora, tako da Milanović nije pozvan kao izabrani predsjednik RH u sljedećem mandatu, nego kao bivši premijer.
Večera kod predsjednice
U HNK će biti i predsjednica na odlasku Kolinda Grabar-Kitarović, a nakon svečanosti u HNK ona je i domaćin večere u Uredu predsjednice na Pantovčaku, na koju su pozvani svi najviši gosti iz EU, uz članove hrvatske Vlade.
N1
