Najviše novca na godišnjoj razini za vatrogastvo je u apsolutnom i relativnom iznosu povećala Zadarska županija, pokazuje istraživanje portala zupan.hr koji je analizirao podatke svih hrvatskih županija za 2019. godinu.
U njihovoj analizi napravljenoj na temelju podataka konsolidiranih proračuna županija vidljivo je da je udjel izdvajanja za vatrogastvo do pola posto proračuna. Veće udjele iz proračuna za vatrogasce izdvajaju njihovi gradovi i općine.
Prema udjelu iz proračuna, najviše je u 2019. godini izdvojila Zagrebačka županija, 0,48 posto, slijedi Splitsko-dalmatinska s izdvojenih 0,31 posto, Dubrovačko-neretvanska 0,28 posto, Primorsko-goranska 0,21 posto i Šibensko-kninska 0,19 posto. U odnosu na broj stanovnika najviše su izdvojile Dubrovačko-neretvanska, Zagrebačka, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.
Gledajući trendove, tj. povećanje izdvojenih sredstava za vatrogastvo u 2019. u odnosu na 2018. godinu, predvodi Zadarska županija s dvostrukim povećanjem, odnosno iznosom od 592,4 tisuće kuna (s 590,5 tisuća kuna u 2018. na 1,183 milijuna u 2019. godini). Zagrebačka županija povećala je sredstva za 424,2 tisuće, Primorsko-goranska za 387,2 tisuće, Istarska 329,4 tisuće i Virovitičko-podravska županija za 264,9 tisuće kuna. U postocima, nakon Zadarske, slijedi Ličko-senjska županija sa 72,7 posto većim sredstvima u odnosu na 2018. godinu, Virovitičko-podravska s povećanjem od 64,15 posto, Vukovarsko-srijemska 25,81 posto i Brodsko-posavska sa 20,75 posto većim sredstvima.
Vatrogasne snage Zadarske županije jedne su od temeljnih operativnih snaga cjelovitog sustava civilne zaštite koji čine operativne snage te civilni sektor koji provodi mjere i aktivnosti zaštite i spašavanja u velikim nesrećama, nepogodama i katastrofama.
„Na godišnjim razinama radi se o doista ogromnom angažmanu vatrogasnih snaga u proteklim godinama. Primjerice, Vatrogasna zajednica naše Županije je u 2018. godini, iako nije bilo ugroza koje bi uzrokovale veće materijalne štete na imovini fizičkih i pravnih osoba kao što je bilo godinu ranije (mraz, požari i bujične poplave), imala ukupno 724 intervencije u kojima je sudjelovalo 5.283 vatrogasca te je u akcijama utrošeno ukupno 10.648 sati angažmana, u 2019. godini imala ukupno 2.256 intervencija u kojima je sudjelovalo 6.767 vatrogasaca te je u akcijama utrošeno 8.299 sati, a u dijelu 2020. godine (do 30. rujna 2020.) imala 1.418 intervencija u kojima je sudjelovalo 2.893 vatrogasca te je u akcijama utrošeno ukupno 5.770 sati“, istaknuo je Olivio Meštrović, županijski pročelnik za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove.
Za potrebe vatrogastva osigurano je i doznačeno 780.507,50 kuna u 2018. godini, u 2019. godini 1.182.935,32 kuna, u 2020. godini 1.259.650,00 kuna, a u ovoj godini planiran je iznos od 1,3 milijuna kuna.
„Svjesni sve zahtjevnijih rizika, prijetnji i opasnosti od velikih nesreća, prirodnih nepogoda i katastrofa, u kontinuitetu se provode mjere s ciljem prepoznavanja zadaća svih operativnih snaga i nositelja provedbenih aktivnosti zaštite i spašavanja i potrebe razvoja kapaciteta za djelovanje i upravljanje u izvanrednim situacijama. Bolje planiranje, a onda i skladan zajednički rad neophodan je uvjet za ublažavanje posljedica neželjenih događaja. U tom cilju Zadarska županija potiče suradnji svih, posebno općina i gradova za veći angažman u jačanju vlastitih kapaciteta za smanjenje rizike te operativnost, a sama dodatno ulaže u jačanje operativnih sposobnosti županijskih temeljnih snaga u sustavu civilne zaštite“, dodaje Meštrović uz napomenu da tome pridonose i aktivnosti u sklopu projekta financiranih sredstvima Europske unije.
Jedan od pozitivnih primjera je projekt „Readiness“ (Unapređenje otpornosti jadranskog bazena od požara i seizmičkih opasnosti koji se financirao iz Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014.-2020.) kao EU projekta koji unaprjeđuje otpornost od prirodnih opasnosti značajno doprinose jačanju sustava. U planu su i drugi projekti vezani za smanjenje rizika od poplava te utjecaja klimatskih promjena i mjera prilagodbe te izrada sveobuhvatnog pregleda stanja sposobnosti, prijetnji i rizika kako bi se pronašao optimalan model odgovora na izvanredne situacije, katastrofe i krizna stanja.
