14.4 C
Biograd na Moru
9/12/2022 16:49

Zagrebački ZOO jedini na svijetu sa čovječjom ribicom i dinarskim voluharom

Najnovije

Kreativan vikend Agrra Creative HUB-a u Biogradu na Moru

Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) kroz svoj Agrra Creative Hub ovaj vikend, 10. i 11. prosinca, organizira...

Odobreno 864.000 kn za projekt “Rekonstrukcija i opremanje DV Cvitić u Turnju” “

Ministarstvo znanosti i obrazovanja dovršilo je evaluaciju projektnih prijedloga u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava NPOO.C3.1.R1-I1.01 Izgradnja, dogradnja,...

HT Premijer liga: Zadar bez problema protiv Alkara

ZADAR – ALKAR 90:66 (27:22, 20:14, 13:17, 30:13) U 10. kolu HT Premijer lige košarkaši Zadra večeras su u Dvorani...

Zagrebački Zoološki vrt u petak je postao jedini ZOO na svijetu u kojem se može vidjeti čovječja ribica, endem podzemnih slatkovodnih staništa dinarskog krša, kao i glodavac dinarski voluhar, također endemska vrsta s krševitih područja Jugoistočne Europe

Te su jedinke iznimno vrijedne pa su napravljene nastambe koje im omogućuju život nalik onom u prirodnom staništu. Uz primjerke koje će moći vidjeti posjetitelji, u Zoološkom vrtu živi još desetak čovječjih ribica te tridesetak dinarskih voluhara. Te su životinje uključene u projekte istraživanja i zaštite.

“Čovječja ribica endem je podzemnih slatkovodnih staništa dinarskog krša. Na njezin opstanak u prirodi utječu čovjek i klimatske promjene. Zagrebački Zoološki vrt sudjeluje u istraživanju i zaštiti vrste, a isto čini i za drugu endemsku vrstu dinarskog krša koja također u ZOO-u dobiva svoju nastambu – dinarskog voluhara koji je pravi ‘živi fosil’, jedini pripadnik svojeg roda koji se razvijao posljednja četiri milijuna godina”, kaže ravnatelj Zoološkog vrta Damir Skok.

Čovječja ribica jedini je spiljski kralješnjak u Europi potpuno prilagođen životu u mraku i na niskim temperaturama. Evolucijski gledano, čovječja je ribica jedan od najzanimljivijih vodozemaca. Odrasle čovječje ribice zadržavaju morfološke karakteristike ličinke. Sporo odrastaju, a žive više od 60 godina, što je svrstava među najdugovječnije vodozemce. Prirodna staništa čovječje ribice su u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, a u spilje Francuske i Njemačke unio ih je čovjek, ističu u ZOO-u.

U Ministarstvu zaštite okoliša za čovječju ribicu kažu da je jedinstvena vrsta koja nastanjuje krško područje u Hrvatskoj i kao takva predstavlja izuzetno prirodno bogatstvo. Jedini je pravi podzemni kralješnjak Dinarida i jedan od rijetkih na svijetu u potpunosti prilagođen na špiljske uvjete. Nalazi se na 19. mjestu liste Konzervacijskog programa EDGE koji je usmjeren prema zaštiti i očuvanju ugroženih vrsta jedinstvenih prema svojoj evoluciji.

Zbog izrazito hladnog i siromašnog staništa u špiljama koje naseljava, ta vrsta vodozemca doživljava svoju spolnu zrelost još u stadiju ličinke, u kojem ostaje tijekom čitavog života. Budući da ne prolazi potpunu metamorfozu u odrasli stadij, kao većina ostalih vodozemaca, čovječja ribica cijeli život provede kao vodeni organizam.

Osnovna boja tijela je bijela s blagim primjesama žute i ružičaste te je zbog sličnosti s ljudskom kožom ta vrsta u svom nazivu dobila atribut “čovječja”. Zbog života u stalnoj tami podzemlja oči su joj potpuno zakržljale i prekrivene kožom. Vitkog je i izduženog tijela, dužine najčešće od 20 do 25 centimetara. Budući da vrlo rijetko napušta vodu noge su joj malene, zakržljale, dok joj je rep izrazito snažan i služi za kretanje kroz vodu.

Endem je podzemnih slatkovodnih staništa dinarskog krša i naseljava uski priobalni pojas od Slovenije do Crne Gore. U Hrvatskoj naseljava špilje i ponore krških polja na području od Istre do Dubrovnika.

Radi se o ugroženoj vrsti, zaštićenoj na nacionalnoj i europskoj razini.

Dinarski voluhar mali je sisavac iz reda glodavaca u srodstvu s voluharicama. Naseljava krševita područja Jugoistočne Europe. U prirodi živi tri godine.

Za dinarskog voluhara i čovječju ribicu u zagrebačkom ZOO-u su napravljene nastambe koje im omogućuju život nalik onom u njihovim prirodnim staništima. Bio je to zahtjevan projekt, kažu u ZOO-u, no cilj je bio osigurati životinjama visoku kakvoću života.

“Te su jedinke iznimno vrijedne i predstavljaju ugrožene vrste kojima pripadaju. Izložene životinje posjetitelje trebaju poticati na očuvanje njihovih vrsta i zaštitu prirode u cjelini”, poručuju iz zagrebačkog ZOO-a.

(Hina)

Najpopularnije

Učenici Srednje škole Biograd na Moru sudjelovali na Hackatlonu u Zadru

U organizaciji Strukovne škole Vice Vlatkovića u Zadru je za učenike iz sektora strojarstva u sklopu EU projekta „Budi...
- Promo -

Odobreno 864.000 kn za projekt “Rekonstrukcija i opremanje DV Cvitić u Turnju” “

Ministarstvo znanosti i obrazovanja dovršilo je evaluaciju projektnih prijedloga u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava NPOO.C3.1.R1-I1.01 Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova,...

Roisin Murphy – Doček Šibenik 2023

Roisin Murphy, najistaknutija članica benda Moloko već drugi put dolazi u Šibenik Nakon koncerta 2018.godine na Tvrđavi Sv. Mihovila, dolazi na trg Katedrale Sv. Jakova za...

Općina Sv. Filip i Jakov osigurat će božićnice za svoje umirovljenike

Općina Sv.Filip i Jakov i ove godine će nastaviti s tradicijom isplate božićnice umirovljenicima s područja općine te im tako poželjeti nadolazeće sretne blagdane. Božićnica...

Sportske tablice

Nogomet 1. HNL (function (el) { window.addEventListener("message", (event) => { ...

Povezane vijesti

- Promo -