Čistom srijedom ili Pepelnicom danas počinje korizma ili četrdesetnica, dio liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi, dobrim djelima te dubljem promišljaju svoje vjere.
Vrijeme korizme traje puna 44 dana, no korizmene nedjelje nisu pokornički dani, već su poput svih ostalih nedjelja dani slavlja. Tako je tijekom korizme 38 pokorničkih dana, ako im se dodaju Veliki Petak i Velika subota koji su dani molitve i posta, ali nisu dio korizme, dobiva se 40 pokorničkih dana – od Pepelnice do samoga Uskrsa.
Korizma (lat. quadragesima) počinje Pepelnicom, a završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom počinje Vazmeno trodnevlje. Unutar korizme šest je nedjelja i svaka ima svoje ime. Prva korizmena nedjelja zove se Čista, druga Pačista, treća Bezimena, četvrta Sredoposna, peta Gluha (Glušna), a šesta je Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica.
U korizmi kršćani pristupaju sakramentu ispovijedi kako bi, pomireni s Bogom i ljudima, mogli radosnije slaviti Uskrs, a odrasli pripadnici za krštenje – katekumeni imaju završne pripreme za svoje krštenje u uskrsnoj noći.
Kroz korizmu boja liturgijskog ruha je ljubičasta.
Obred pepeljenja – podsjetnik na Kristovu patnju i muku
Naziv Pepelnica potječe iz obreda pepeljenja kada svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima njihova kraja, pepelom pravi znak križa na čelu izgovarajući pritom riječi – “Obratite se i vjerujte evanđelju”.
Ponegdje se mogu čuti i riječi iz ranijih obrednika – “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti”, koje podsjećaju čovjeka na njegovu smrtnost i prolaznost na zemlji, kao i na potrebu da se čovjek u punoj poniznosti podloži Bogu, svome Stvoritelju.
Posipanje pepelom na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu bol, patnju i muku, i izraz je vjernikove spremnosti i slobodne odluke da svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti sudjeluje u Kristovoj žrtvi. Pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica palmi i maslina prošlogodišnje Cvjetnice, a blagoslivlja se svetom vodom i kadi tamjanom.
Svojom simbolikom Čista srijeda poziv je ljudima da sve više i više postaju Božja djeca, odnosno da kroz vrijeme korizme nastoje mijenjati vlastito ponašanje, posebice kroz dva vida – da zauzetije nastoje odbacivati osobne mane za koje osjećaju da ih udaljuju od čovječnosti, te da se nastoje odrediti za dobro, biti pozitivni, pomagati drugima i imati osjećaj za ljude u potrebi.
Pepeo je simbol pokore i poziv je kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve, a također podsjeća da je Bog velikodušan i milosrdan onima koji mu se obraćaju pokorna srca.
Pepelnica je pomični spomendan, pa nije svake godine istoga datuma, ali uvijek pada u srijedu, a kako poziva na unutrašnje čišćenje naziva se i Čista srijeda. Da bi se naglasio njezin pokornički karakter, Crkva je Čistu srijedu, uz Veliki petak, proglasila zapovijedanim postom i nemrsom.
Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, dok ne mrsiti znači ne jesti meso, a obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje, iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.
Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.
Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.
(Hina)
Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag
