Hrvatska u 2023. godini u javnoj vodoopskrbi nije smanjila gubitke u količini vode za ljudsku potrošnju, ti gubici, odnosno razlika između zahvaćenih i isporučenih količina, kao i godinu prije, iznose 51 posto.
Iz otvorenih vodotoka i podzemnih voda zahvaćeno je 502 milijuna metara kubnih vode, a kućanstvima i poslovnim subjektima isporučena tek polovica, 244 milijuna kubika ili 51 posto, druga je polovica izgubljena, pokazuje Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2023. koje je poslano Hrvatskom saboru.
U 2023. godini zahvaćeno je pet milijuna kubika vode više nego u godini prije, a isporučeno je 337 tisuća kubika manje.
Niz je razloga zbog kojih se voda gubi od “izvora do slavine”, a jedan od glavnih je starost vodoopskrbne mreže, cijevi i prateće opreme koja u nekim slučajevima premašuje i pola stoljeća.
Osim financijskih, gubici vode imaju i niz drugih negativnih učinaka, primjerice nepotrebno zahvaćanje velikih količina vode na pojedinim slivnim područjima dugoročno može promijeniti prirodnu biološku i hidrološku ravnotežu, ali i smanjiti kapacitet izvorišta i time dugoročno ugroziti opskrbu vodom pojedinih područja.
Gubici vode se ne smanjuju, povećavaju se
Ono što dodatno zabrinjava je podatak da se gubici u vodi za ljudsku potrošnju od 2019. godine – povećavaju. Te su godine iznosili 49 posto, godinu poslije 50 posto, u 2021. pali su na 49 posto, da bi u 2022. i 2023. porasli na 51 posto.
Izvješće otkriva i kako je u predmetnoj, 2023. godini, kućanstvima isporučeno 1,8 milijuna metara kubnih vode manje, a poslovnom sektoru 15 milijuna više nego u godini prije.
Na dnevnoj bazi, kućanstva su po članu prosječno trošila 141 litara vode, dvije litre manje, nego u 2022. godini.
Smanjena je i prosječna mjesečna potrošnja kućanstava sa 11,73 metra kubnih na 11,61 metara kubnih.
Prosječnan račun kućanstva za vodu porastao za 0,40 eura mjesečno
Izvješće o stanju sektora vodnih usluga donosi i brojne druge pokazatelje, među njima i onaj da je prosječni račun kućanstva za vodu u 2023. porastao za 0,40 eura mjesečno, sa 27,48 na 27,89 eura, što je realno povećanje od 3,31 posto.
Vijeće za vodne usluge, neovisno i nadzorno državno tijelo, uočilo je i glavne trendove u sektoru vodnih usluga u 2023. godini.
Ukupni prihodi cijelog sektora, u odnosu na godinu prije, porasli su za skoro 98 milijuna eura (na gotovo 725 milijuna) ili 15,6 posto, a rashodi za 102 milijuna eura (na gotovo 699 milijuna) ili 17,1 posto.
Trend pada broja zaposlenih u sektoru privremeno je zaustavljen na 8.334 zaposlenika, od 2019. godine sektor su napustila 204 zaposlenika koja nisu zamijenjena drugima.
Prosječna neto plaća u javnom dijelu sektora iznosila je 1.029 eura i bila je 82 eura veća nego godinu prije.
Deset vodovoda s najvećim gubitkom u 2023.
U evidenciji Ministarstva zaštite okoliša bila su 152 pravna subjekta čija je djelatnost bila javna vodoopskrba i/ili odvodnja. Svi oni te Zagrebačke otpadne vode podnijeli su godišnje financijske izvještaje koji su pokazali da ih je 99 poslovalo s dobiti, a 54 s gubitkom, tri više nego godinu prije.
Najviši gubitak iskazali su Vodovod i kanalizacija (VIK) Split (tri milijuna eura), vinkovački VIK (milijun eura), brodski Vodovod (808.000 eura), Sisački vodovod (579.000 eura), Zagorski vodovod Zabok (552.000), zadarski Vodovod (531.000), karlovački VIK (365.000), Vodovod i odvodnja cetinske krajine (350.000), Vodovod Omiš (313.000) te Metković d. o. o (266.000 eura).
