Od klimatskih rizika do održivih turističkih rješenja
Regionalna strategija predstavljena je 7.5.2026. na Sveučilištu u Zadru u sklopu stručnog skupa „Turizam na Jadranu u doba klimatskih promjena: od rizika do rješenja“ u organizaciji Instituta za turizam i NATURE-JADERE javne ustanove. Događanje je okupilo predstavnike akademske zajednice, javnog sektora i turističkog gospodarstva s ciljem otvaranja dijaloga o utjecaju klimatskih promjena na turizam te mogućnostima prilagodbe i jačanja otpornosti destinacija. Na skupu su sudjelovali i pročelnik UO za gospodarstvo i turizam Zadarske županije Ante Sjauš, pročelnik UO za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Martin Varenina, ravnatelj NATURE-JADERE Damir Perić, te pomoćnica ravnatelja Instituta za turizam izv.prof.dr.sc. Snježana Boranić-Živoder.
-Ovim skupom želimo otvoriti širu raspravu o tome kako klimatske promjene već danas utječu na turizam i destinacije te predstaviti rješenja koja mogu povećati njihovu otpornost i održivost, istaknula je Izidora Marković Vukadin iz Instituta za turizam.
-Najveći izazov turizma u Zadarskoj županiji u narednih deset godina je promet jer 88% turista dolazi automobilom oslanjajući se na fosilna goriva; gotovo 98% na dizel i benzin. Izazov predstavlja i energetski neučinkovit smještaj koji značajno povećava potrošnju energije za hlađenje tijekom ljetnih mjeseci. Rješenja temeljena na prirodi pristup su ublažavanju utjecaja klimatskih promjena koji istodobno apsorbira emisije CO2 i stvara fizičku barijeru protiv šokova, istaknula je dr.sc. Mira Zovko s Instituta za turizam predstavljajući Regionalnu strategiju za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u turizmu Zadarske županije
Novca za prilagodbu ima, treba ga povući!
U sklopu ovog događanja predstavljen je i Lokalni akcijski plan za prilagodbu turizma klimatskim promjenama za Dugi otok u čijem fokusu je okretanje rješenjima temeljenim na prirodi kao odgovoru na izazove klimatskih promjena ove otočne zajednice, te aktivnosti koje bi motivirale dugootočke turiste za provođenje vremena izvan plaža. Značajna pozornost pridana je povećanju korištenja obnovljivih izvora energije i tehnologija za štednju vode u turizmu, te edukaciji posjetitelja.
-Ukoliko želimo zadržati konkurentnost turizma, potrebno je čim prije provesti prilagodbe u javnom i u privatnom sektoru. Novca za to ima. Više od 30% fondova EU-a namijenjeno je prilagodbi na klimatske promjene i gradovi i općine moraju biti spremni povući ta sredstva. Govorimo o 500 do 600 milijardi eura na razini EU-a u idućem programskom razdoblju, rekao je izv.prof.dr.sc. Tomislav Klarin sa Sveučilišta u Zadru tijekom okruglog stola koji je bio dio programa stručnog skupa, dok je Ina Sikirić Ivčić iz TZ Zadarske županije istaknula kako klimatske promjene, a posebice iznenadne velike vremenske nepogode koje ugrožavaju sigurnost posjetitelja, imaju velik utjecaj na imidž destinacije i potražnju za destinacijom.
-Destinacija se prestaje promatrati samo kroz ljepotu, već se gleda kroz otpornost. Destinacija koja ne ulaže u održivost dobit će negativan imidž, poručila je Sikirić Ivčić.
Naša obala je krš, nisu plaže
Stručna voditeljica u NATURI-JADERI mr. sc. Morana Bačić i Jelena Šobat načelnica Sektora za održivi razvoj u Ministarstvu turizma i sporta, dotaknule su se, među ostalim, i pitanja brendiranja.
-Privlačimo turiste pogrešnim brendiranjem. Naša obala se godinama brendira kao plaže, a plaže čine samo 5 % naše obale. Naša obala je krš i baš zato što nemamo plaža događa se nasipavanje, a na to možemo utjecati, pogotovo u zaštićenim područjima, kazala je Bačić dodajući kako se problem antropogenog pritiska na zaštićena područja može riješiti zoniranjem pri čemu se, osim u zoni stroge zaštite, ne radi o zabrani pristupa i aktivnosti, već o reguliranju, usmjeravanju i kontroliranju broja posjetitelja.
U turističkom brendiranju se, napomenula je Šobat, trebamo osloboditi usporedbe s drugim destinacijama i cijeniti ono što imamo:
-Nije „hrvatska provansa“ nego je Zagora, nisu „hrvatski karibi“ nego su dalmatinski otoci, iznijela je neke od primjera. Dodatno Šobat je naglasila da je na nacionalnoj razini kreiran vrlo jasan okvir za upravljanje turizmom kroz Zakon o turizmu, koji obuhvaća i pokazatelje koji se odnose na klimatske akcije, ali i jačanje otpornosti destinacija, koje je sada nužno i na razini destinacije implementirati.
Najranjiviji su otoci
– Hrvatski obalni turizam u potpunosti je ovisan o prirodi. Plitke zatvorene uvale istodobno su najznačajnija i najugroženija područja. To su područja s naseljima morskih cvjetnica od kojih je najznačajnija Posidonia oceanica. Otoci su, kao područja s ograničenim resursima, najranjiviji na kumulativne učinke klimatskih promjena, rekla je doc.dr.sc Ivana Zubak Čižmek sa Sveučilišta u Zadru ističući kako izniman pritisak predstavlja nautički turizam, dok su najveće prijetnja nasipavanje obale i nekontrolirano sidrenje.
– Gdje god je to moguće, važno je ostaviti obalu u prirodnom stanju, ne nasipavati je, i postaviti ekološka sidrišta u blizini naselja posidonije, savjetovala je Zubak Čižmek.
Stručni skup održan je u sklopu projekta NaTour4CChange, koji se provodi od siječnja 2024. godine, a završetak je planiran u krajem 2026. Projekt sufinancira Program transnacionalne suradnje Interreg Mediteran, a okuplja deset partnera iz šest država te dodatne pridružene partnere iz cijelog mediteranskog područja. Glavni cilj projekta je povećati otpornost i održivost obalnih destinacija kroz primjenu pristupa temeljenih na ekosustavima, istovremeno valorizirajući prirodu kao ključni resurs turizma i kao rješenje za suočavanje s klimatskim izazovima.
