Zavičajni muzej Biograd na Moru prolazi kroz najveću obnovu u svojoj povijesti. Povijesna zgrada na biogradskoj rivi bit će obnovljena i pretvorena u suvremeni Interpretacijski centar blaga potopljenog broda kod Gnalića, a završetak projekta i otvaranje za javnost očekuju se krajem studenoga 2027. godine.
O obnovi muzeja, tijeku radova i budućem sadržaju u emisiji Aktualni sat Radija BNM govorio je ravnatelj Zavičajnog muzeja Draženko Samardžić.
Povijesna zgrada ostaje na rivi
Projekt obnove muzeja pokrenut je još 2015. godine, nakon što je odlučeno da će Zavičajni muzej ostati u povijesnoj zgradi na rivi, umjesto da se preseli na drugu lokaciju.
Kako je istaknuo Samardžić, zgrada ima veliku povijesnu i simboličku vrijednost jer je riječ o nekadašnjem kotarskom sudu i prostoru koji je desetljećima bio dio samog središta gradskog života.
„Nećemo bježati s rive. Mislim da smo napravili pravi potez“, poručio je ravnatelj, naglasivši da će obnovljena zgrada zadržati izvorni izgled. Zbog zahtjeva konzervatorske struke, objekt će biti rekonstruiran kao faksimil, odnosno uz očuvanje postojećih otvora, pročelja i drugih važnih elemenata.
Zgrada nema temelje
Pripremna istraživanja pokazala su da postojeća zgrada nema klasične temelje, već je izgrađena na nasipu nastalom nasipavanjem mora prilikom širenja rive.
Iako se ranije pretpostavljalo da bi se ispod ili uz pročelje mogli pronaći ostaci nekadašnjih biogradskih bedema, dosadašnji arheološki nadzor nije potvrdio njihovo postojanje.
Zbog toga je predviđeno uklanjanje većeg dijela objekta, dok će se zadržati samo pojedini nosivi zidovi čija je stabilnost potvrđena geofizičkim i statičkim istraživanjima. U lapidariju će, prema sadašnjem planu, ostati dva velika zida, dok će se ostali dijelovi ukloniti do temelja i ponovno izgraditi.
Prije početka građevinskih radova bit će provedena i završna arheološka istraživanja. Arheolozi Sveučilišta u Zadru nadzirat će uklanjanje postojeće građevine kako bi se dokumentirali eventualni povijesni nalazi.
Iako se ranije pretpostavljalo da bi se ispod ili uz pročelje mogli pronaći ostaci nekadašnjih biogradskih bedema, dosadašnji arheološki nadzor nije potvrdio njihovo postojanje.
Radovi bi se trebali nastaviti uskoro
Nakon ljetne stanke, koja je uvedena kako bi se olakšalo poslovanje ugostiteljima i drugim korisnicima prostora na rivi, nastavak radova očekuje se uskoro.
Prema potpisanom ugovoru, obnova i opremanje trebali bi biti završeni do kraja studenoga 2027. godine.
Prema riječima ravnatelja, nakon koordinacijskog sastanka projektanata, izvođača i drugih sudionika u projektu, u idućih desetak do petnaest dana trebale bi započeti pripreme za uklanjanje dijela postojeće zgrade, a potom i građevinski radovi.
Izvođači su, rekao je Samardžić, procijenili da dosadašnja stanka neće značajnije utjecati na planiranu dinamiku projekta. Prema potpisanom ugovoru, obnova i opremanje trebali bi biti završeni do kraja studenoga 2027. godine.
Projekt vrijedan oko 5,6 milijuna eura
Ukupna procijenjena vrijednost projekta, uključujući obnovu zgrade, opremanje i multimedijalne sadržaje, iznosi oko 5,6 milijuna eura.
Oko 4,7 milijuna eura osigurano je iz europskih i nacionalnih izvora, dok će preostali dio financirati Grad Biograd na Moru. Oko 85 posto sredstava čine nepovratna europska sredstva.
Ravnatelj je naglasio da se projekt provodi uz nadzor svih relevantnih institucija, uključujući konzervatorske službe, projektante, nadzor i stručnjake Razvojne agencije Zadarske županije. Svaka promjena i svaka nepredviđena okolnost, uključujući moguće povećanje građevinskih troškova, mora se pravodobno prijaviti nadležnim tijelima.
Gnalić u središtu muzejske priče
Novi Interpretacijski centar bit će posvećen brodu koji je 1583. godine potonuo kod otočića Gnalića, nedaleko od Biograda na Moru.
„Ako već do sada nismo upisani na svjetsku mapu, onda ćemo sigurno s ovim muzejom to učiniti“, rekao je Samardžić.
Brod je iz Venecije prevozio raznovrstan teret namijenjen europskom tržištu, uključujući staklene predmete iz Murana, tkanine, naočale, topove, sidra i drugu robu. Dio tereta bio je namijenjen i osmanskom sultanu Muratu III., koji je, prema arhivskim istraživanjima, naručio velik broj staklenih prozora nakon požara u svom haremu.
U novom muzeju arheološka će građa biti povezana s arhivskim istraživanjima i pričama o vremenu u kojem je brod plovio. Posebna će se pozornost posvetiti venecijanskim arhivima, podvodnoj arheologiji i međunarodnoj suradnji stručnjaka.
„Ako već do sada nismo upisani na svjetsku mapu, onda ćemo sigurno s ovim muzejom to učiniti“, rekao je Samardžić.
Naočale i bala damasta među najvrjednijim predmetima
Zavičajni muzej posjeduje velik broj predmeta s broda potonulog kod Gnalića, no među najvrjednijima su očuvane naočale i jedinstvena bala damasta.
Prema riječima ravnatelja, u europskim se muzejima nalazi tek nekoliko desetaka primjeraka naočala iz tog razdoblja, dok biogradski muzej posjeduje nekoliko stotina takvih predmeta.
Posebno je rijetka i bala damasta, duga više od 50 metara. Riječ je o iznimno skupoj tkanini koja je stoljećima ležala u moru, a ipak je ostala sačuvana. Stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda tijekom ranijih istraživanja utvrdili su njezinu posebnu vrijednost i stanje očuvanosti.
Više prostora za izložbe i događanja
Obnovljeni muzej neće biti samo prostor stalnog postava. Prema najavi ravnatelja, prizemlje će biti otvorenije i prilagođeno različitim programima – od povremenih izložbi i predavanja do koncerata i drugih kulturnih događanja.
Muzejski sadržaji bit će oblikovani uz pomoć multimedije i suvremenih tehnologija, ali i prilagođeni osobama s invaliditetom i slabovidnim osobama. U planu su, među ostalim, interaktivni sadržaji, muzejski shop sa suvenirima i publikacijama te suvremeno prezentirani predmeti iz zbirke.
Zavičajni muzej Biograd tako bi krajem 2027. godine trebao dobiti novu zgradu, novi stalni postav i sadržaj koji će priču o Gnaliću približiti domaćim posjetiteljima, turistima i stručnoj javnosti.
Građa koja neće biti izložena bit će vraćena u posebno uređen muzejski depo, dok će dio ostalih zbirki – arheološka građa, likovna zbirka, dokumenti, plakati i fotografije – biti sačuvan za buduće muzejske projekte.
Do završetka obnove predmeti su privremeno pohranjeni u prostorima biogradskog inkubatora, u odgovarajućim sigurnosnim, klimatskim i svjetlosnim uvjetima. Samardžić je pritom zahvalio djelatnicima inkubatora i komunalnom poduzeću Bošana na pomoći pri preseljenju i zaštiti muzejske građe.
Zavičajni muzej Biograd tako bi krajem 2027. godine trebao dobiti novu zgradu, novi stalni postav i sadržaj koji će priču o Gnaliću približiti domaćim posjetiteljima, turistima i stručnoj javnosti.
Izvor fotografija: https://blagopotopljenogbroda.hr/
