Hrvatski endemski školjkaš Congeria kusceri ušao je u top pet mekušaca od 120 prijavljenih u izboru za mekušca godine, koji provode Istraživački institut i muzej Senckenberg i Centar za translacijsku i genomsku bioraznolikost (TBG) u Frankfurtu, izvijestio je Institut Ruđer Bošković.
Hrvatska endemska vrsta školjkaša, dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri jedini je poznati podzemni školjkaš na svijetu, koji obitava u izoliranim krškim podzemnim sustavima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ova mala školjkica, ističe IRB, uspješno svladava socijalno distanciranje već pet milijuna godina, a preživjela je okolišne promjene koje su dovele do izumiranja svih ostalih vrsta Congeria.
Iz tih je razloga prepoznata kao izvanredna vrsta pa je ušla u finale izbora za mekušca 2021. godine koji provode Istraživački institut i muzej Senckenberg i Centar za translacijsku i genomsku bioraznolikost (TBG) u Frankfurtu, dodaje IRB.
Iz IRB-a podsjećaju da je školjkaš Congeria kusceri ostatak faune koja je živjela u tercijaru i preživjela do današnjih dana spustivši se u podzemlje. Tako je odoljela promjenama na površini zbog kojih su druge vrste roda Congeria izumrle, ističe IRB i dodaje kako se cijeli rod smatrao izumrlim, sve do 1934. godine kada su ljušture ovih školjkaša pronađene u izvoru Stinjevac kod Vrgorca.
Na temelju njih je, napominje, slovenski malakolog Ljudevit Kušcer pretpostavio da Congeria živi u dubinama podzemlja. Prve žive primjerke pronašao je Jože Štirn u ponoru Žira na Popovu polju u Hercegovini, a 1962. godine je slovenski malakolog Jože Bole opisao novu vrstu – Congeria kusceri.
Do danas je ovaj školjkaš, veličine oko dva centimetra, nađen na svega petnaestak podzemnih lokacija Dinarskog krša u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, naglašava IRB i dodaje kako su znanstvenice IRB-a bile dio tima hrvatskih biospelologa koji je 2013. opisao još dvije, za znanost nove vrste, ovog školjkaša u podzemnim vodama Dinarskog krša.
IRB napominje da se danas Congeria nalazi na Crvenom popisu špiljske faune Hrvatske, u kategoriji kritično ugrožene vrste, a na europskoj razini štiti je Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.
Kao i mnoge druge špiljske životinje i Congeria kusceri razvila je brojne prilagodbe za život u špiljama. Među najistaknutijima su gubitak pigmentacije i osjetila vida, promjene u životnom ciklusu i načinu razmnožavanja te povećana dugovječnost, ističe IRB i dodaje kako Congeria kusceri živi 25 puta dulje od svojih najbližih nadzemnih srodnika.
Ovoga mekušca u Hrvatskoj proučava istraživačka skupina koju u sklopu Laboratorija za molekularnu genetiku vodi Helena Bilandžija.
Bilandžija ističe da je njihovo istraživanje usredotočeno na gubitak melaninske pigmentacije. “Cilj nam je identificirati molekularne mehanizme koji su doveli do albinizma i razumjeti njegove evolucijske implikacije. Kako bismo to postigli, uspoređujemo tri vrste špiljskih školjkaša s njihovim blisko povezanim površinskim organizmima kao što je raznolika trokutnjača Dreissena polymorpha”, kaže Bilandžija te dodaje da su za razliku od špiljskih, površinske Dreissenide široko rasprostranjene i ozloglašene invazivne vrste.
U drugoj fazi istraživanja, naglašava, fokusirat će se na molekularne promjene povezane sa specijalizacijom na podzemni način života i gubitkom invazivnosti koje su se dogodile unutar roda Congeria.
”Osim što bi titula ‘Mekušca godine’ bila dodatno priznanje ovoj jedinstvenoj hrvatskoj endemskoj vrsti i osigurala joj medijsku pozornost u međunarodnoj zoološkoj zajednici, našem timu pobjeda bi osigurala i vrijednu nagradu – besplatno sekvenciranje genoma ove vrste, poručila je doktorandica Magdalena Grgić i dodala kako bi genom bio izrazito važan doprinos i temelj budućih istraživanja ovog školjkaša.
Za mekušca godine može se glasati na poveznici https://tbg.senckenberg.de/mollusc/
(Hina)
