Papa Franjo počinje u petak prvi u povijesti papinski posjet Iraku, što je čin solidarnosti s tamošnjom drevnom, ali sve manjom kršćanskom zajednicom i simbolična gesta prema muslimanima. Papin pohod održat će se u vrijeme kad se Irak, razoren desetljećima sukoba, suočava s drugim smrtonosnim valom pandemije koronavirusa, ali i ponovnim izbijanjem nasilja.
Franjo u tjedna dana pastirskog pohoda Iraku želi izraziti solidarnost s kršćanima i s ostalih 40 milijuna Iračana, javlja Hina.
Od glavnoga grada Bagdada do svetišta u Najafu, duž ulica već su istaknuti natpisi uz portret pape Franje i arapski naziv Baba al-Vatican.
Od Ura na jugu, rodnog mjesta Abrahama kojega štuju sve tri velike monoteističke religije, do ratom poharanih kršćanskih gradova na sjeveru, popravljene su ceste i dotjerane crkve u zabačenim dijelovima u koje nikada nije kročio tako visoki crkveni velikodostojnik.
Papina je poruka da Crkva stoji uz one koji pate, rekao je nadbiskup Mosula i Akre, dominikanac Michaeel Najeeb Moussa.
Uputit će snažne riječi upravo ovdje u Iraku gdje su počinjeni zločini protiv čovječnosti i genocid, dodao je.
Drevni korijeni
Zajednica iračkih kršćana jedna je od najstarijih i najraznolikijih u svijetu. Polovicu njih čine pripadnici Kaldejske katoličke crkve te drugi katolici, a ostali su armenski pravoslavci, protestanti te drugi kršćani.
Tijekom diktature Sadama Huseina (1979. – 2003.), koji je srušen invazijom predvođenom Sjedinjenim Državama, kršćani su činili šest posto od 25 milijuna Iračana.
No, iako je sektaško nasilje nagnalo u bijeg manjinske zajednice, iračko stanovništvo je raslo, dodatno potiskujući udio kršćana koji danas čine tek jedan posto populacije, procjenjuje William Warda, suosnivač nevladine udruge Hamurabi, posvećene obrani ljudskih prava manjina.
Većina kršćana koncentrirana je u sjevernoj pokrajini Ninivi gdje mnogi od njih i danas govore dijalektom aramejskog, jezika Isusa Krista.
Godine 2014. džihadistička skupina, tzv. Islamska država osvojila je Ninivu i razorila kršćanske gradove i stanovnicima poručila: obratite se ili umrite.
U to vrijeme papa Franjo podržao je vojnu akciju protiv IS-a i razmatrao je posjet sjevernom Iraku u znak solidarnosti s tamošnjim kršćanima.
No, Irak je bio na srcu Vatikana i prije početka Franjina pontifikata. Godine 2000., Sadam je u zadnji čas izbrisao nade tadašnjeg pape Ivana Pavla II. koji je planirao pastirski pohod.
Devetnaest godina poslije, patrijarh Kaldejske katoličke crkve Louis Sako, ishodio je od iračkog predsjednika Barhama Salhea službenu pozivnicu Papi da dođe “izliječiti” zemlju od nasilja, često međuvjerskog nasilja.
No, Covid-19 odgodio je putovanje, ali danas ni mjere izolacije i zatvaranja niti podatak o 4.000 novih zaraza nisu poremetili Franjin program. Jedino što Papa neće moći biti u doticaju s masama vjernika.
Impresivan učinak
Za sigurnost Papina posjeta skrbe se brojne ekipe iz Vatikana koje su već obišle i Irak i surađuju s pokrajinskim povjerenstvima.
U petak ujutro, zrakoplov će sletjeti u Bagdad s papom Franjom i još 150 putnika, od kojih će polovicu činiti novinari, prenosi Hina.
Franjo će još jednom pružiti ruku islamu. Godine 2019., za posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima, papa Franjo i šeik Ahmed al-Tajeb, imam Al-Azhara, najvišeg autoriteta sunitskog islama, potpisali su dokument kojim ohrabruju kršćansko-islamski dijalog.
U Iraku će se Papa obratiti šijitima, koji su u Iraku većina, ali su u svijetu manjina i čine 200 milijuna vjernika u zajednici od 1,8 milijarde muslimana. Predviđen je sastanak pape Franje sa šijitskim poglavarom Alijem Sistanijem.
Guverner Najafa, Luaj al-Jaseri smatra da je riječ o povijesnom posjetu. Govorimo o vjerskom poglavaru 20 posto svjetskog stanovništva. Njegov dolazak znači mnogo, njegov susret s velikim ajatolahom imat će golem učinak.
