Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je obnova Mimare jedno od najsloženijih i najopsežnijih projekata poslijepotresne obnove koja je putem Ministarstva kulture i medija obuhvatila više od 500 zgrada. Naglasila je kako je obnova na više od 400 zgrada završena, a riječ je o više od 270 sakralnih objekata, više od 40 muzeja dok su ostalo svjetovne zgrade, javne i kulturne institucije, uredi, ministarstva, sudovi, policijske postaje, gradski uredi i sve to u 8 županija za što je do sada angažirano 1.7 milijardi eura.
Izrazila je veliki ponos što su uz brojne projekte obnove, u Zagrebu za kulturu osigurani i novi prostori, pa je tako Nacionalni muzej moderne umjetnosti dobio svoj prostor u Oktogonu, otvoren je Hrvatski sportski muzej u Ilici koji do tada nije imao svoj stalni postav, uskoro se otvora Hrvatski muzej naivne umjetnosti koji je dobio svoju palaču na Gornjem gradu, Hrvatske povijesni muzej dobio je uz svoju obnovljenu dosadašnju palaču Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch i novu palaču Jelačić, bivšu zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda, pri kraju su i radovi na bivšoj Tvornici duhana Zagreb koja postaje novi dom Hrvatskog restauratorskog zavoda, izgrađen je HNK 2 i sve to unutar deset minuta hoda od Mimare.
Govoreći o kompleksnosti konstrukcijske, cjelovite i energetske obnove Mimare financirane putem Fonda solidarnosti, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Državnog proračuna ukupne vrijednosti oko 75 milijuna eura, ministrica je istaknula angažman i važnost velikog broja stručnjaka koji su predano radili od prvog trenutka evakuacije umjetnina. Čestitala je i zahvalila svima uključenima u projektiranje te realizaciju obnove zgrade kao i novog stalnog postava, počevši od ravnateljice Tajana Pleše i njezine prethodnice Lade Ratković Bukovčan za vrijeme koje je započela obnova, preko glavnog projektanta Željka Pekovića i konzervatorice Marijane Sironić, do izvođača, brojnih muzealaca, restauratora i konzervatora te kolega iz Ministarstva kulture i medija.
„Kad govorimo o Ministarstvu kulture i medija, mi smo jedini resor koji je u ovoj obnovi ne samo preuzeo ugovaranje nego i praćenje kompletnog procesa obnove uz nadzor svih financija“, naglasila je ministrica te izrazila ponos što je dio generacijskog pothvata obnove kulturne baštine i muzeja. Govoreći o novom postavu Muzeja Mimare te osuvremenjivanju muzejskih postava u Hrvatskoj ministrica je izrazila uvjerenje da će kvaliteta hrvatskih stručnjaka koji su sudjelovali kao i naša nacionalna obnova biti prepoznata kao primjer dobre prakse u svijetu.
Govoreći o izazovima stvaranja novog stalnog postava usred radova na obnovi, ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše je istaknula kako je u nepune dvije godine od početka obnove, najveća promjena nastala u novom konceptu. Umjesto dosadašnjeg kronološkog predstavljanja umjetnina definirane su tri teme – priroda, društvo i vjera, koje su se pokazale kao najčešće u fundusu. Istaknula je i kako je u novom postavu izloženo oko 1200 umjetnina, od ukupno 3900 iz fundusa koje su izložene na način usporednog prikazivanja umjetnina, u odnosu na to kako je pojedinu temu sagledava istok, a kako zapad. Osvrnuvši se na povratak izvorne boje pročelja Muzej Mimara, kojem je vraćen i cjelokupan unutarnji i vanjski dekor, ravnateljica Pleše je izrazila zadovoljstvo da se novim postavom uspjelo napraviti sponu između suvremenog i onoga što je konzervatorsko-restauratorskim radovima vraćeno. Dizajner i projektant muzejskog stalnog postava Damir Gamulinistaknuo je kako su pokušali tonski odrediti sobe, u smislu stvaranja prostora mira, koncentracije i ugode. Dodao je kako su uveli temu zastora, koji služi kao nova izložbena ploha te objasnio kako je temelj postava paspartu, jer su serijom naglašeno povećanih paspartua napravljene zone. O izazovima rada na postavu s obnovom zgrade govorio je arhitekt Antun Sevšek te se prisjetio kako su sve odluke trebale biti izvedene i prilagođene zahtjevima obnove. Izrazio je nadu da će posjetitelji uživati u bogatom i složenom postavu.
Novi stalni postav napušta dosadašnji kronološki pristup pa posjetitelje sada očekuje fundus predstavljen u tri temeljne cjeline — prirodu, društvo i vjeru s 27 manjih podtema te suvremen i dinamičan dijalog u kojem se, umjetnička djela Istoka i Zapada uspoređuju kroz zajedničke motive. Projektanti novog muzejskog stalnog postava su Damir Gamulin, Antun Sevšek, Noel Bucul i Jasmin Ćemanović (Organizirano oblikovanje d.o.o.). Uz stalni postav, muzej sada ima i nove galerijske prostore za povremene izložbe, suvenirnicu, a najavljen je i bogati program za iduću godinu u kojoj slijedi obilježavanje 40 godina Muzeja Mimara.
Muzej Mimara podsjećamo, smješten je u zaštićenom kulturnom dobru, monumentalnom arhitektonskom kompleksu nastalom 1895. godine u duhu historicizma, prema projektu njemačkih arhitekata Alfreda Ludwiga i Ljudevita Teodora Hülssnera, za tri školska zavoda (Kraljevska realna gimnazija, Kraljevska donjogradska velika gimnazija i Viša trgovačka škola) sa zajedničkim muzejem i gimnastičkom dvoranom, dio nikada dovršenog školskog foruma, kompleksa muzejskih i školskih zgrada koje je zamislio Izidor Kršnjavi. Glavno krilo nekadašnje realke, adaptirano je 1987. godine za Muzej Mimara.
Izvor: Ministarstvo kulture
