Predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je svima na ogromnom angažmanu, radu i doprinosu obnovi Zagreba i Banovine te svih drugih županija koje su bile pogođene razornim potresima u ožujku i prosincu 2020. godine. Naglasio je kako je uloga Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u tom zahtjevnom procesu bila i pedagoška i vodeća za sve ostale resore. Podsjetio je kako se nastojalo obnovu učiniti svrhovitom zbog čega je odlučeno ne vraćati objekte u prijašnje stanje već provesti kvalitetnu protupotresnu obnovu kako kroz rekonstrukciju tako i kroz cjelovitu obnovu. „Time smo osigurali ne samo trajnost i kvalitetu zgrada, nego u konačnici i sigurnost svih ljudi koji u njima žive i rade“ naglasio je Plenković.
Izrazio je zadovoljstvo što se danas, u jednom danu otvaraju čak tri zgrade, uz zgradu Ministarstva, otvara se i zgrada Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta te navečer Muzej Mimara. Dodao je kako je samo za obnovu te tri zgrade angažirano ukupno 100 milijuna eura. Podsjetio je kako je do sada uloženo 5.3 milijarde eura, od čega 3 milijarde i 150 milijuna eura za obnovu nakon zagrebačkog potresa, 2 milijarde i 150 milijuna za obnovu nakon petrinjskog potresa, kako iz Fonda solidarnosti EU, tako i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Državnog proračuna iz kojeg se još dodatno godišnje uloži otprilike milijardu eura za obnovu.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izrazio je zadovoljstvo dovršetkom obnove resornog ministarstva kao i uspostavljenim načinom i dinamikom poslijepotresne obnove te zahvalio svim suradnicima i službenicima koji već šest godina neumorno rade na provedbi iznimno zahtjevnih građevinsko-operativnih i financijskih projekta. Izrazio je ponos što je dio velikog procesa obnove ističući kako je riječ o obnovi na više od 1600 lokacija.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je Ministarstvo kulture i medija, uz provođenje hitnih mjera i obnove zgrada kulturne baštine i ustanova u kulturi preuzelo i obnovu zgrada državne imovine, ministarstava, sudova, policijskih uprava, ustanova u kulturi kojima su osnivači gradovi i županije, upravnih zgrada Grada Zagreba i ostalih gradova i županija, svih palača HAZU te svih sakralnih objekata stradalih u potresu. Dodala je kako je poslijepotresna obnova putem Ministarstva kulture i medija obuhvatila više od 500 zgrada, za što je do sada angažirano 1.7 milijardi eura sredstava iz Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Državnog proračuna.
Zahvalivši konzervatorima i svima koji su sudjelovali u obnovi, ministrica se prisjetila prvih dana nakon potresa kada su, upravo u prostorijama Ministarstva koje se danas otvaraju, prikupljali informacije o štetama uslijed potresa, zbrajali štete te pripremali dokumentaciju i prve prijedloge natječaja. Ministrica je istaknula posebno zadovoljstvo na obnovi zgrade u kojoj je i započeo cijeli generacijski pothvat koji se nakon 6 godina uspješno privodi kraju.
Današnja zgrada javne namjene Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kompleks je Pješačke vojarne sagrađen 1887-89. godine prema projektu bečkih arhitekata F. Grubera i C. Völcknera. Kako bi se očuvala ambijentalna vrijednost, cjelovitost i povijesna matrica prostora te postojeće zelenilo, neizgrađene površine i objekti nekadašnjih vojarni, osim glavne zgrade građene u neoromaničkom stilu, pod zaštitom je i cijeli prostor nekadašnjeg kompleksa pješačke vojarne.
Izvor: Ministarstvo kulture
