Liječnici su otkrili da više skupina antibiotika povećava rizik od alergija, a najveći je kod onih iz skupine penicilina. Skupine antibiotika koje se obično prepisuju bebama kasnije u djetinjstvu mogu rezultirati povećanim rizikom od alergija, pokazalo je novo američko istraživanje
Otkrili su da djeca koja su primala antibiotike poput penicilina imaju veći rizik od razvoja alergija na hranu, astmu ili kožni dermatitis.
“Iznenadio sam se kada sam vidio povezanost svih tih antibiotika sa kasnijim razvojem alergijske bolesti“, priznaje i sam autor istraživanja, pedijatar gastroenterolog na Uniformed Services University u Marilendu, dr. Cade Nylund.
“Pokazali smo da antibiotici nisu povezani samo sa povećanim rizikom od alergijske bolesti, već da postoji i povećan rizik od više skupina antibiotika”, rekao je Nylund, i dodao da bespotrebno i pretjerano prepisivanje antibiotika za virusne infekcije drastično povećava rizik od razvoja alergija kod djece u kasnijoj dobi.
U ovom istraživanju liječnici su pregledali medicinsku dokumentacije oko 800.000 djece rođene između 2001. i 2013. godine, a onda su ispitali kome je od njih u prvih šest mjeseci života prepisan penicilin. Zatim su te podatke usporedili s djecom kojoj je kasnije dijagnosticirana neka od alergija poput alergije na hranu, anafilaksije, astme, atopijskog dermatitisa, alergijskog rinitisa, alergijskog konjunktivitisa ili kontaktnog dermatitisa.
Otkrili su da antibiotici povećavaju rizik od alergijske bolesti, s tim da je on bio najmanji kod djece koja su primala sulfonamide, a najveći kod onih koji su dobivali neki od penicilinskih antibiotika.
“Zbog njih je rizik za alergije na hranu porastao za osam posto, a za razvoj astme za čak 47 odsto”, rekao je Nylund, koji naglašava da ova studija nije potpuna, i da su dokazali samo da postoji povezanost, ali ne i da je sigurno riječ o uzročno posljedičnoj vezi između antibiotika i alergija.
Alergolog i imunolog na “NYU Langone” dr. Purvi Parikh kaže da bi ta povezanost mogla imati veze sa našim mikrobiomom, pogotovo onim u crijevima, koji igra veliku ulogu u imunološkom sustavu.
“Poznato je da antibiotici ne ubijaju samo bakterije koje uzrokuju infekciju, već i “dobre“ bakterije koje nas štite od razvoja alergijskih ili autoimunih bolesti“, rekla je dr. Parikh i dodala da je ovo istraživanje korisno u smislu da dodatno potvrđuje ono što znamo o korištenju antibiotika i promjenama u mikroflori organizma.
Dakle, ako je djetetu potreban antibiotik za bakterijsku infekciju, upozorava dr. Parikh, ne smije se izbjegavati zbog straha od alergijske bolesti. No nipošto ne treba pretjerivati sa prepisivanjem antibiotika onda kad oni nisu preko potrebni, pogotovo za viruse ili prehlade, jer mogu izazvati dugoročne posljedice i razviti otpornost zbog prekomjerne uporabe.
