Divlje svinje koje ulaze u naselja, uništavaju poljoprivredne površine i sve se češće pojavljuju na prometnicama postaju ozbiljan problem za stanovnike zadarskih otoka. Kako bi se pronašla učinkovitija rješenja, Zadarska županija okupila je predstavnike lovoovlaštenika i Lovačkog saveza Zadarske županije na radnom sastanku posvećenom stanju u otočnim lovištima.
Posebno zabrinjava stanje na Dugom otoku, odakle, prema riječima Daniela Segarića, u Županiju učestalo stižu pritužbe stanovnika zbog divljih svinja koje se približavaju kućama, ulaze u naselja i ugrožavaju sigurnost prometa.
„Ne očekujemo da će nestati baš svaka divlja svinja, ali očekujemo da se njihova brojnost dovede pod kontrolu. Imamo primjere koji pokazuju da je to moguće. Neka lovišta ozbiljno su pristupila problemu i postigla rezultate, dok kod drugih očekujemo znatno veći angažman. Spremni smo pomoći, ali lovoovlaštenici moraju preuzeti svoj dio odgovornosti“, rekao je Segarić.
Istaknuo je kako Županija gotovo svakodnevno zaprima pozive građana, osobito tijekom ljetnih mjeseci, te upozorio da se problem više ne može promatrati isključivo kroz gospodarenje lovištima, nego i kroz sigurnost i kvalitetu života otočnog stanovništva.
Na potrebu zajedničkog djelovanja upozorio je i zamjenik župana Robertino Dujela, naglasivši kako je upravo razdoblje nakon turističke sezone prilika za intenziviranje aktivnosti na terenu.
„Zadarska županija stoji vam na raspolaganju, ne samo financijski i administrativno, nego i kroz nove programe i mjere. Želimo čuti s kojim se problemima susrećete i što možemo zajedno učiniti kako bismo osigurali stanje u lovištima kakvo svi želimo“, kazao je Dujela.
Lovoovlaštenici su, međutim, upozorili da je lov na otocima sve zahtjevniji. Nekadašnje poljoprivredne površine i putovi danas su uglavnom zarasli, a gusta vegetacija na pojedinim mjestima dopire gotovo do samih kuća. Time je znatno smanjen prostor na kojem se može sigurno loviti.
Predstavnik jednog od lovišta na Dugom otoku istaknuo je kako lovci redovito izlaze na teren, ali je odstrel zbog nepristupačnog terena iznimno težak. Kao dodatni problem naveo je nemogućnost postavljanja lovnogospodarskih objekata na privatnim zemljištima. U raspravi je upozoreno i na prisutnost jelena i koza na području Luke, Žmana i Zaglava.
Da se problem ipak može znatno smanjiti, pokazuju primjeri Molata i Sestrunja. Predsjednik Lovačkog saveza Zadarske županije Damir Perić istaknuo je kako su ondje rezultati postignuti organiziranim lovovima, uključivanjem domaćih lovaca te dolascima lovačkih skupina iz drugih dijelova Hrvatske.
„Na Molatu smo imali velik problem, ali smo ga zajedničkim radom dobrim dijelom riješili. Na Sestrunju su rezultati još bolji. Sada se moramo ozbiljnije posvetiti Istu. Repelenti mogu pomoći nekoliko dana, ali jedino pravo rješenje je lov, lov i ponovno lov“, naglasio je Perić.
Tijekom sastanka otvoreno je i pitanje izrade programa zaštite divljači za površine izvan lovišta, čime bi se stvorili potrebni zakonski preduvjeti za učinkovitije postupanje na područjima na kojima divljač ugrožava stanovništvo i imovinu.
Predstavnici lovišta na Istu i Škardi upozorili su i na dodatnu poteškoću – divlje svinje plivaju između otoka, zbog čega se mogu ponovno pojaviti i na područjima na kojima je njihov broj prethodno smanjen. Istaknuli su da se lovne aktivnosti redovito provode, no rezultati ovise o vremenskim uvjetima, dostupnosti hrane i kretanju divljači.
Na sastanku je otvoreno i pitanje izrade programa zaštite divljači za površine izvan lovišta, kako bi se omogućilo učinkovitije postupanje na područjima gdje je lov trenutačno zakonski ograničen.
Na sastanku je poručeno kako je Zadarska županija spremna razmotriti dodatne oblike sufinanciranja, od opreme i prihrane do organizacije intenzivnijih lovnih aktivnosti, ali i kako se od lovoovlaštenika očekuju konkretni rezultati.
Zajednička je poruka sastanka da problem divljih svinja na otocima nema jednostavnog ni brzog rješenja, ali da se kontinuiranim lovom, boljom koordinacijom i suradnjom s lokalnim stanovništvom njihova brojnost može svesti na prihvatljivu razinu.
Izvor: Zadarska županija
