Nacionalni je dan borbe protiv nasilja nad ženama. Obilježava se u spomen na 22. rujna 1999. kada su na Općinskome sudu u Zagrebu, tijekom brakorazvodne parnice, ubijene tri žene, a djelatnica suda teško je ozlijeđena.
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Rada Borić i članice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba položiti će cvijeće i zapaliti svijeću kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u spomen na žene ubijene tijekom brakorazvodne parnice 1999. godine. Isto će učiniti i delegacija SDP-a predvođena predsjednikom stranke Peđom Grbinom.
Predstavljanje izvješća GREVIO-a
Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike organizira Panel raspravu ‘Važnost senzibilizacije, edukacije i prevencije u sprječavanju rodno uvjetovanog nasilja’. Događanju će nazočiti ministarMarin Piletić. državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin. Bit će prezentirano i izvješće GREVIO-a, kao i postignuća Vlade RH u zaštiti žena i rodno uvjetovanog nasilja.
Također, održat će se i tematska sjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova na temu “Pregled do sada učinjenog i nužnih koraka za osiguranje adekvatne zaštite ženama žrtvama nasilja”. Procjenjuje se da u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje. U prvih osam mjeseci 2022. evidentirano je 6,1 posto više žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji.
Prošle je godine u Hrvatskoj ubijeno 13 žena, ove godine četiri. Crnu statistiku nasilja nad ženama i u obitelji nastoji se zaustaviti izmjenama zakona i strožim kaznama za nasilnike.
B.a.B.e zaprimile 1000 poziva upomoć
U prvih osam mjeseci ove godine udruzi B.a.B.e se za pomoć obratilo 1000 žena, a zbog obiteljskog nasilja javilo se njih 426, istaknuli su u toj vodećoj hrvatskoj udruzi za zaštitu ženskih i ljudskih prava uoči 22. rujna – Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Većinom se radi o kombiniranim oblicima nasilja. Korisnice su najčešće istovremeno žrtve više različitih oblika obiteljskog nasilja – psihičkog, tjelesnog i ekonomskog nasilja te ne možemo reći da su neki oblici nasilja zastupljeniji od drugih. Najmanji je broj žrtava koje su nam prijavile seksualno nasilje, dok je broj žrtava online nasilja u enormnom porastu, ističu iz udruge B.a.B.e.
S druge strane, B.a.B.e ističu i da je došlo do značajnije promjene u odnosu društva i nadležnih institucija prema nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju. Dodaju kako je napredak vidljiv i na području zakonodavne regulative kroz povećanje kaznenopravnih oblika za progon i kažnjavanje nasilja u obitelji te da se zakonodavni okvir konstantno unapređuje.
Kao veliki nedostatak ističu i još uvijek veliku neravnomjernu teritorijalnu zastupljenost i dostupnost udruga civilnog društva na čitavom području RH što često dovodi žrtve u nejednak položaj.
HINA
