Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar, poziva sve zainteresirane škole i građanstvo na prijave za radionice izrade ukrasnog veza četverokuke.
Četverokuka je ukrasni vez na čohi karakterističan za nošnju Ravnih kotara, Bukovice i Velebitskog podgorja. Umijeće izrade četverokuke zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro koje svoju primjenu može naći i kroz suvremeni izričaj.
Zainteresirani se mogu prijaviti na e- mail: pedagog@nmz.hr ili putem web obrasca na https://nmz.hr/hr/edukacija/prijava/
Prvi termin održavanja na kojem će se sudionici dogovoriti oko daljnjih termina je u petak, 26. rujna u 17:00 sati u Edukativnoj dvorani Kneževe palače.
Radionice će se odvijati u jesenskom terminu od 1. 10. do 30. 10. 2025. terminima prema dogovoru s voditeljicom radionica Nadom Šarlija. Građanstvo se može prijaviti za jesenske radionice četverokuke koje počinju od 1. listopada 2025. i traju do kraja listopada, sveukupno 30 h, 10 termina.
Radionice se održavaju u Edukativnoj dvorani u Kneževoj palači.
Voditeljica radionice: Nada Šarlija
Koordinatorica: Pedagoško-andragoški odjel NMZ, viša kustosica pedagoginja Lucija Sekula
Radionice su namijenjene školama i građanstvu: djeca od 10 godina na dalje, srednjoškolci, studenti, umirovljenici
Radionice su besplatne za sudionike i ograničene brojem do 10 polaznika. Ako se radi o školama grupe od 20 djece se dijele u dvije.
O ČETVEROKUKI:
Umijeće izrade ukrasnog veza građa/četverokuka na području zapadnog dijela Dinarida u Hrvatskoj posebno je vrijedno kulturno naslijeđe područja. Znanje je to i vještina koje se generacijski prenose kroz praksu nositelja. Građa je etnografski i narodni naziv za jedinstveni sukneni nakit pojedinih sastavnih dijelova tradicijske ženske i muške nošnje i/ili uporabnih predmeta (ženskih torbi, bisaga, zobnica). Ona predstavlja jedinstveni način kićenja suknenog ruha na području zapadnog dijela Dinarida (tzv. Dinarske etnografske zone): podvelebitska sela Like, zatim Ravni kotari i Bukovica (gdje se sačuvao najveći i najraskošniji broj i ornamentiranost), velebitsko Podgorje, manji dio priobalja i dio Dalmatinske zagore. Osim u Hrvatskoj, prisutna je i na području jugozapadne Bosne. Prema sačuvanim etnografskim i drugim pisanim izvorima kao i samim predmetima, prisutnost građe u narodnom tekstilu datira se u razdoblje 19. i 20. stoljeća. Precizniju atribuciju užeg područja zavičajnog/regijskog ishodišta i vremensko – povijesnog razdoblja nastanka i razvoja još je potrebno utvrditi daljnjim istraživanjima.
