Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježavaju se na današnji datum, 22. svibnja.
Ujedinjeni narodi su 1993. godine proglasili Međunarodni dan bioraznolikosti kako bi ukazali na veliku ulogu koju bioraznolikost ima u održivom razvoju, a kao spomen na Konvenciju o biološkoj raznolikosti usvojenoj 22. svibnja 1992. godine.
Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2003. godine Odlukom Hrvatskog sabora.
Ove se godine Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava pod sloganom „Naša rješenja su u prirodi“. Tim se sloganom naglašava važnost zajedničkog djelovanja u izgradnji budućnosti koja je u skladu s prirodom.
S obzirom na aktualnu situaciju s pandemijom COVID-19, svijet je pozvan preispitati svoj odnos prema prirodi. Oko 70 % novih bolesti u ljudskoj populaciji čine zoonoze koje su prešle s divljih životinja na čovjeka kao domaćina. Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosustava, promjena u sastavu životnih zajednica, gubitak prirodnih domaćina, pojačani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano korištenje razlog su povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude.
Upravo je aktualna zdravstvena kriza pokazala da unatoč svom tehnološkom napretku u potpunosti ovisimo o zdravim ekosustavima koji su preduvjet očuvanja zdravlja ljudi, pitke vode, kvalitetnog zraka, kvalitetne i zdrave hrani, lijekova, odjeće, učinkovitog odgovora na klimatsku krizu itd.
K tome, zaštita prirode svakako doprinosi gospodarskom razvoju. Čak polovica globalnog bruto društvenog proizvoda, odnosno 40 bilijuna eura, ovisi o prirodi.
Ambiciozno i žurno djelovanje potrebno je na svim razinama u društvu, od pojedinaca do institucija kako bi se osigurao razvoj i egzistencija u harmoniji s prirodom.
Bioraznolikost podrazumijeva sveukupnost svih živućih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekosustava i ekoloških kompleksa, a uključuje i raznolikost unutar vrsta, između vrsta te raznolikost između ekosustava.
Republika Hrvatska se smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po pitanju bioraznolikosti. Uzrok tome je specifičan geografski položaj Hrvatske na razmeđi triju biogeografskih regija od kojih svaku karakteriziraju osobiti ekološki, klimatski i geomorfološki uvjeti. Velika raznolikost staništa (poveznica) rezultirala je i velikim bogatstvom divljih svojti (vrsta i podvrsta). Do sada je ukupno poznato oko 40 000 vrsta, od čega je većina (oko 25 000) beskralješnjaka. Međutim, pretpostavljeni broj vrsta znatno je veći, pri čemu se procjene kreću od najmanje 50 000 do više od 100 000. Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste.
