„Rudarska greblica” upisana je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 4. veljače 2021. godine, čime je ovaj naziv proizvoda zaštićen na području cijele Europske unije i mogu ga koristiti samo proizvođači koji udovoljavaju uvjetima iz Specifikacije proizvoda.
„Rudarska greblica” postala je 29. hrvatski proizvod iz skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji nosi europsku oznaku kvalitete, točnije zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, a proces zaštite ovog naziva započeo je u ožujku 2017. godine, kada je Udruga Rudarska greblica podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Rudarska greblica”.
„Rudarska greblica” je proizvod dobiven od ručno valjanog, tankog tijesta izrađenog od pšeničnog brašna, svinjske masti i/ili margarina, suncokretovog ulja, mlijeka, jaja, maslaca, kiselog vrhnja, soli, svježeg kvasca, šećera i vode te punjen nadjevom od svježeg kravljeg sira. U svježi kravlji sir mogu se dodati mljeveni orasi, špinat, blitva, kopriva, poriluk, metvica i naribana žuta mrkva. „Rudarska greblica” je mekane konzistencije, sočne i kremaste unutrašnjosti, pri konzumiranju se topi u ustima, a na nepcu ostavlja slani okus uz aromu kravljeg sira. Reže se na komade pravokutnog oblika čija visina ne prelazi 2,5 cm.
Područje proizvodnje „Rudarske greblice” je mjesto Rude te okolna sela u Zagrebačkoj županiji: Cerje Samoborsko, Braslovje, Kotari, Manja Vas, Bukovje Podvrško i Prekrižje Plješivičko. Prema usmenoj predaji stanovnika ovog kraja, „Rudarsku greblicu” pripremale su žene rudara još u prvoj polovici 16. stoljeća. Kako su rudarske obitelji većinom bile siromašne, u to vrijeme je „Rudarska greblica” predstavljala skroman obrok rudara, a često puta je bila i njihovo glavno jelo. Pri izradi žene rudara su koristile samo jednostavne sastojke i to brašno, mlijeko, jaja, svježi kravlji sir iz kojih su svojom domišljatošću i umijećem stvorile jedinstveni proizvod koji je s vremenom postao proizvod kojeg se povezivalo sa rudarstvom. Naziv je dobila po tradicionalnom alatu zvanom „greblica”, kojim se razgrijavao žar u krušnoj peći rudarskog doma jer je krajnji oblik kolača bio sličan obliku tog alata.
Republika Hrvatska sada ima 29 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registriran naziv „Rudarska greblica”, drugi već registrirani nazivi proizvoda su: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič i Malostonska kamenica.
