Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) u ponedjeljak je na Svjetski dan oceana, 8. lipnja, pozvala vlade sredozemnih zemalja na zajedničku “Plavu strategiju oporavka”, jer je more ključni zajednički resurs pa je nužno da se vlade usredotoče na njegovu zaštitu i oporavak.
WWF u priopćenju ističe kako je pandemija koronavirusa pogodila sve mediteranske zemlje, a kod mnogih pretjerana ovisnost o turizmu može dodatno otežati oporavak.
U sklopu inicijative “Plavi oporavak za Sredozemlje” procjenjuju da plava ekonomija može generirati godišnju vrijednost od 450 milijardi američkih dolara, što je više od polovice godišnjeg Fonda za oporavak EU. Međutim, od takve ekonomije možemo kao društvo prosperirati isključivo ako očuvanje mora postane norma, poručuje WWF.
“Ekološke katastrofe, sve toplija klima, ekstremne vremenske prilike, izbjeglička kriza, nezaposlenost, pandemija: možemo reći da je Sredozemlje u stalnom izvanrednom stanju”, kaže voditelj morskog programa u WWF Adriji Danijel Kanski.
Zaustavljanje brojnih pomorskih aktivnosti uslijed pandemije virusa Covid-19 potvrdilo je da se smanjanjem ljudskog pritiska na okoliš riblji stokovi mogu oporaviti. Želimo li osigurati dovoljno resursa za budućnost, potrebne su hrabre promjene koje će čuvati prirodu i ljude, poručuje Kanski.
Za ostvarivanje “Plavog oporavka”, ističe WWF, treba zadovoljiti dva uvjeta – stvoriti uvjete za oporavak mora i redizajnirati ekonomski sustav.
“Iako vodeći svjetski znanstvenici navode da bi najmanje 30 posto mora trebalo biti pod zaštitom, učinkovito je zaštićeno samo 1,27 posto Sredozemlja”, naglašava WWF dodajući kako je učinkovito upravljanje zaštićenim morskim područjima ključno za obnovu ribljih stokova, održavanje ribolovnih i turističkih aktivnosti i reguliranje klime.
U vezi redizajniranja ekonomskog sustava WWF ističe da analiza za 2020. pokazuje da se svih sedam glavnih pomorskih sektora – pomorski promet, akvakultura, rekreacijski i sportski ribolov, mali gospodarski ribolov, kruzeri, nautički turizam i vjetroelektrane na moru, oslanjaju ili se natječu za ista morska područja, što rezultira sve većim prijetnjama za prirodu, ekonomiju i ljude.
“Ne treba posebno naglašavati da je Hrvatska ekonomija ovisna o Jadranskom moru i priobalju – prije svega kroz turizam, ali i marikulturu, ribarstvo te pomorstvo. Način na koji smo poslovali zadnjih 50 godina štetan je i destruktivan. Takav pristup donosi korist manjini i pojedincima, ali sigurno ne doprinosi očuvanju naših prirodnih resursa, stabilnoj i održivoj ekonomiji te kvalitetnijem životu svih naših građana i građanki”, upozorava WWF Adria.
