Ministar Tomislav Ćorić čestitao je građanima Dan planeta Zemlje, kazavši da Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom otvara perspektivu čišće i uređenije Hrvatske po pitanju gospodarenja otpadom i utire put uspješnom gospodarenju otpadom i kreiranju sustava koji će nositi ovo područje u znatno boljem smjeru.
Prijedlogom zakona o gospodarenju otpadom novi ciljevi odvajanja i recikliranja
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom (EU) kojim se, sukladno europskim direktivama, određuju do 2035. godine novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada – 65 umjesto 50 posto i novi niži ciljevi za odlaganje otpada – 10 posto.
Predloženim zakonom od 3. srpnja zabranjuje se stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (npr. slamke, pribor za jelo, štapići za uši i sl.) , a od 1. siječnja iduće godine zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.
Izuzetak su, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, vrlo lagane plastične vrećice koje se koriste isključivo iz higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu, kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane.
Propisuje se i da su obveznici izrade plana gospodarenja otpadom Hrvatska i županije, odnosno Grad Zagreb, također, propisuje se nadležnost za vođenje evidencije i očevidnika za djelatnost gospodarenja otpadom, javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada kao i ekonomski instrumenti gospodarenja otpadom.
Predstavljajući prijedlog zakona, Ćorić je građanima čestitao Dan planeta Zemlje naglasivši da Vlada ide smjerom čiste, zelene, niskougljične Hrvatske u narednim desetljećima, a za prijedloga zakona je ocijenio da on “otvara perspektivu čišće, uređenije Hrvatske po pitanju gospodarenja otpadom i utire put uspješnom gospodarenju otpadom i kreiranju sustava koji će nositi ovo područje u znatno boljem smjeru”.
Strategija niskougljičnog razvoja i energetska tranzicija
Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Prijedlog strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, čiji je cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova i niskougljični razvoj.
Prijedlog sadrži tri scenarija mogućnosti smanjenja emisija strakleničkih plinova u odnosu na razinu emisije u 1990. godini. To su referentni scenarij, scenarij postupne tranzicije i scenarij snažne tranzicije.
Ministar Tomislav Ćorić kazao je da scenarij postupne tranzicije podrazumijeva dodatno ulaganje u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, što bi doprinijelo smanjuju emisija stakleničkih plinova za 33,5 posto u 2030. godini i 56,8 posto u 2050. godini, a scenarij snažne tranzicije predviđa smanjenje emisije za 80 posto u 2050. godini.
Uz postojeće mjere moguće doseći 73,1 posto smanjenja
Uz postojeće mjere moguće je doseći 73,1 posto smanjenja dok se ostali udio može postići tek uz primjenu novih tehnologija koje su danas još u razvoju, rekao je Ćorić.
Strategija sadrži analizu smanjenja ukupnih emisija stakleničkih plinova i poboljšanja upijanja CO2 u bio-masu, očekivani napredak u prelasku prema niskougljičnom razvoju po sektorima, procjene dugoročnih ulaganja u istraživanje, inovacije i razvoj te očekivani društveno-gospodarski učinak mjera dekarbonizacije povezane s makroekonomskim i socijalnim razvojem, zdravstvenim rizicima i koristima te zaštitom okoliša.
Na temelju strategije izradit će se akcijski plan provedbe koji će sadržavati konkretne mjere s nositeljima, rokovima, potrebna sredstva i izvore financiranja provedbe.
Za sada se troškove provedbe ne može procijeniti, s time da je obaveza svih država članica EU-a koristiti 30 posto sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. i 37 posto iz Fonda za oporavak i otpornost za rashode povezane s klimatskim ciljevima.
Budući da je postupak izrade programskog okvira za korištenje fondova Europske unije za novo financijsko razdoblje tek započeo, trenutno nije moguće navesti precizne troškove za prve tri godine.
Izvor: Vlada Republike Hrvatske
