Sveučilište u Zadru i Općina Sv. Filip i Jakov 10.-11. studenoga 2023. u Zadru i Sv. Filipu i Jakovu priređuju znanstveni skup i znanstvenu monografiju pod naslovom OPĆINA SVETI FILIP I JAKOV U SJENI POVIJESNOG ROGOVA, te pozivaju sve da svojim prilozima sudjeluju na skupu.
Za prijavu izlaganja je potrebno dostaviti naslov izlaganja s osobnim podatcima (ime i prezime, ustanova zaposlenja, e–mail i telefon) te sažetak izlaganja u opsegu do 200 riječi. Sažetci se šalju do 15. lipnja 2023. na e–mail adrese (auglesic@unizd.hr i mirko.dindic@gmail.com). Izlagači će imati priliku objaviti radove sa skupa u znanstvenoj monografiji, koja će se prirediti i tiskati nakon znanstvenog skupa.
Bogata povijest
Povijesni procesi razvoja, počevši od staroga i srednjega vijeka, oblikovali su temelje suvremene Općine Sveti Filip i Jakov, koja danas u Zadarskoj županiji obuhvaća naselja Donje Raštane, Gornje Raštane, Sikovo, Sveti Filip i Jakov, Sveti Petar na Moru i Turanj te tri otoka Babac, Frmić i Planac. Taj se prostor razvijao u bliskoj vezanosti uz Zadar i Biograd na moru, na sjecištu važnih prometnih komunikacija, koje su spajale kopnene ceste Kotara i morske pravce kretanja.
Najvažniji poticaj za formiranje naselja je predstavljalo utemeljenje benediktinskog samostana sv. Ivana u Biogradu u 11. stoljeću, koji je zbog najvećeg posjeda Rogova, na prostoru današnjeg Sv. Filipa i Jakova, nazivan i Rogovskom opatijom. Mletačko uništavanje Biograda 1125. godine, kao i osmanski prodori od 15. do 17. stoljeća, u uskoj su vezi s dolaskom većeg broja pojedinaca i obitelji, koje su oblikovale suvremena naselja cijele Općine.
Plodno poljoprivredno područje, pogodna mediteranska klima i poduzetni stanovnici omogućili su Općini dinamičan demografski i gospodarski razvoj. Novu kvalitetu u razvoju je potaknulo i osnivanje općine 1993. godine, od kada ona djeluje kao samostalna jedinica lokalne samouprave.
