Akcija „Jeste li ih vidjeli?“ koju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike provodi s ciljem uključivanja javnosti u određivanje rasprostranjenosti vrsta te podizanja svijesti o važnosti njihovog očuvanja, proširuje se na plemenitu perisku.
Ovom se akcijom poziva javnost da dojavi lokacije na kojima su opažene periske, kao i fotografije i informacije o prisutnosti uginulih i živih jedinki, a s ciljem praćenja stanja populacije periski koja je trenutno pod visokim rizikom od izumiranja u cijelom Sredozemnom moru.
Lokacije periski mogu se poslati na adresu vrste@mzoe.hr ili putem online obrasca za dojavljivanje kojem se može pristupiti putem ove poveznice na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Isti obrazac dostupan je i putem QR koda na letku. Zaprimljene dojave moći će se pregledati na Bioportalu (http://www.bioportal.hr/gis/) gdje su dostupni i podaci o utvrđenim lokacijama periski dosad prikupljeni u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom te zainteresiranom javnošću.
Plemenita je periska najveći mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora. Rasprostranjena je u cijelom Jadranu i ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora. Na njenim ljušturama obitavaju brojne vrste. Tijekom jeseni 2016. godine na obali Španjolske zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski. Prva potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora zaprimljena je u svibnju 2019. godine. Zaraza se proširila do Istre što potvrđuje činjenicu kako je zaraza zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana. Uzročnik masovnog pomora periske nije u potpunosti poznat. Mogući uzročnici masovnog pomora plemenitih periski su Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske te bakterija Mycobacterium sp., međutim, još uvijek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici koji dovode i do 100 % smrtnosti periski na pojedinim lokalitetima.
Zbog svega navedenog, Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike radi na utvrđivanju stanja i progresije zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana te na pripremi i provedbi mjera očuvanja u suradnji s relevantnim znanstvenim i stručnim institucijama, javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te pojedinim županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.
U aktualnoj situaciji nužno je identificirati lokacije s periskama koje zaraza još nije zahvatila, kao i one u kojima su još uvijek prisutne žive jedinke. Žive jedinke u zoni zaraze predstavljaju potencijalno otporne jedinke, koje bi mogle biti osnova za prirodnu obnovu populacije periski u Jadranskom moru.
