Fond za zaštitu okoliša zaprimio je 84 prijave o lokacijama nepropisno odloženog otpada do 10. ožujka, do kada su mu jedinice lokalne samouprave trebale dostaviti podatke na temelju kojih će utvrditi kriterije te objaviti listu prioriteta zbrinjavanja tog otpada.
– Do roka za dostavu prijava na Poziv za dostavu podataka o lokacijama nepropisno odloženog otpada na području jedinica lokalne samouprave, koji je bio 10. ožujka, zaprimljene su 84 prijave, rekao je Hini zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša.
– S obzirom na veliki broj prijava, još je u tijeku pregled dokumentacije, kazao je Budiša Hini, zbog čega nije mogao navesti lokacije prijavljenog nepropisno odloženog otpada.
Kazao je da će Fond, na temelju prikupljenih podataka, utvrditi kriterije i objaviti listu prioriteta za zbrinjavanjem tog otpada, te troškove zbrinjavanja.
Poziv za dostavu podataka o lokacijama nepropisno odloženog otpada na području jedinica lokalne samouprave Fond je u suradnji s Ministarstvom objavio 21. veljače.
Učinjeno je to nakon što je Uskok 14. veljače, temeljem policijske prijave, pokrenuo istragu protiv Josipa i Monike Šincek iz varaždinske tvrtke Tipos Resurs i još osmero osumnjičenika zbog nepropisnog odlaganja desetaka tisuća prostornih metara medicinskog i plastičnog otpada uvezenog iz Italije i Slovenije te iz hrvatskih tvrtki, koji su zakopavali na području Varaždina, Gospića i Benkovca.
Pored 10 hrvatskih državljana osumnjičene su i četiri tvrtke zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja, teškog kaznenog djela protiv okoliša, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, utaje poreza ili carine i pranja novca, sve u sastavu zločinačkog udruženja.
Vučković: Izmjenama zakona do strožih uvjeta za dozvole i jaču kontrolu
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković nedavno je u Gospiću izjavila da će se sanaciji nelegalnog otpada u tom gradu pristupiti čim se za to steknu uvjeti, kao i na drugim sličnim lokacijama, da su za to osigurana sredstva, a stručnjaci Fonda vršit će kategorizaciju otpada.
Kazala je da su u tijeku izmjene Zakona o gospodarenju otpadom usmjerene na strože uvjete dobivanja dozvola i odredbe koje bi dovele do prevencije sličnih slučajeva, a odnose se na nadzor i jaču međuresornu suradnju.
Izmjenama je planirano dodati i odredbe o jačanju kontrole prekograničnog prometa, kao i mogućnost da Ministarstvo može vršiti stručni nadzor nad izdanim dozvolama.
Iz Ministarstva i Fonda su istaknuli kako je gospodarenje otpadom djelatnost koja zahtijeva ispunjavanje složenih propisanih uvjeta reguliranih nacionalnim i EU propisima.
Svaka osoba koja gospodari otpadom mora imati odgovarajuću dozvolu kojom se određuju uvjeti lokacije i građevine u kojoj se gospodari otpadom, vrste i količine otpada te način njegove obrade. Time je stvorena pretpostavka za postupanje s otpadom koje osigurava siguran i zdrav okoliš.
Neodgovornim ponašanjem osoba odnosno nezakonitim postupanjem s otpadom, ostavljanjem otpada na lokacijama koje ne ispunjavaju propisane uvjete, radom bez dozvole ili protivno dozvoli, ugroženo je zdravlje ljudi, okoliš i sigurnost te se njegovo uklanjanje smatra zaštitom javnog interesa.
Zelena akcija: Godinama upozoravamo na inertnost institucija
Iz udruge Zelena akcija prozvali su institucije zbog inertnosti i zatražili stroge i sustavne kontrole izdavanja dozvola i preuzimanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada, naročito plastičnog i opasnog koji je najčešća meta kriminalnih radnji diljem Hrvatske.
– Dokle god je sustav manjkav i neučinkovit, nastavit će se kriminalni poslovi s otpadom na kojima zagađivači profitiraju, uz ogromne štete po zdravlje ljudi i okoliš, upozorio je Marko Košak iz Zelene akcije.
Udruga je pozvala na hitnu sanaciju svih ilegalnih odlagališta diljem Hrvatske, strože kažnjavanje zagađivača i odštete za ljude kojima je narušena kvaliteta života.
Podsjetili su i da dugi niz godina upozoravaju da u sustavu zbrinjavanja otpada, posebice otpadne plastike, opasnog i građevnog otpada, ima niz problema koje toleriraju nadležne institucije svih razina, od lokalnih do državnih, a najviše se ističe nedjelotvornost Državnog inspektorata.
Navode i da se u praksi vidi kako se tek nakon pritiska pojedinaca, inicijativa, udruga i medija pokoji slučaj riješi i završi određenim sankcijama, ali to je rijetkost, a kazne nisu adekvatne da bi počinitelje odvratile od daljnjeg zagađivanja okoliša.
hina
