“Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika” izložba je organizirana u povodu dvjestote obljetnice svjetioničarske službe na hrvatskoj obali, a koja je službeno započela puštanjem u rad namjenskog objekta u Savudriji 1818. g.
Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika” izložba je organizirana u povodu dvjestote obljetnice svjetioničarske službe na hrvatskoj obali, a koja je službeno započela puštanjem u rad namjenskog objekta u Savudriji 1818. g. Tamošnji svjetionik, danas u statusu zaštićenog kulturnog dobra, i nakon dva stoljeća svjedoči o bogatoj hrvatskoj pomorskoj tradiciji te izazovima poziva svjetioničara, veoma rijetkom zanimanju. U svrhu obilježavanja te značajne godišnjice, u Muzeju grada Umaga u travnju 2018. g. organizirana je izložba u partnerstvu Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Plovput d.o.o. , trgovačkog društva za održavanje pomorskih plovnih putova i radijske službe, donosi predmete iz povijesti svjetioničarske službe, dokumentarnu građu, tehnologiju pomorskih rasvjetnih tijela te fotografije iz privatnih kolekcija. Nakon prvotnog otvorenja u Umagu, izložba je priređena u brojnim muzejima diljem jadranske obale (Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Split), a posljednje gostovanje održano je u veljači 2020. g. u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.
Posjetitelji izložbe imaju priliku vidjeti prizore hrvatskih svjetionika u razdoblju država koje su nekada gospodarile istočnom obalom Jadranskog mora. Valja istaknuti austrougarske razglednice iz zbirke istaknutog kolekcionara, pokojnog Luke Dragičevića, te fotografije iz izvanrednog malo poznatog albuma Hrvatskog hidrografskog instituta.
Izložbom se dotiču pitanja o tome kako je gradnja svjetionika mijenjala lokacije na kojima su sagrađeni te kako se mijenjalo svjetionike same: ratovima, modernizacijom tehnologije i čovjekovim napuštanjem uslijed automatizacije. Uz eksponate koji svjedoče o dugačkom popisu dužnosti danas iznimno rijetkog zanimanja svjetioničara, prezentira se i dokumentarna građa koja posreduje vrijedne informacije o djelovanju svjetioničara tijekom čitavog prošlog stoljeća: život i rad u danas gotovo nezamislivim uvjetima. Na primjeru današnjeg savudrijskog svjetioničara Maria Milin Ungara, koji je 5. generacija svjetioničara u svojoj obitelji, tematizira se značenje tog poziva u 21. stoljeću.
