S obzirom na povećanu prisutnost ljudi u morskom okolišu tijekom ljetnih mjeseci, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ovim putem podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se spriječili mogući neželjeni događaji.
U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), ali je danas samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom jadranskom bazenu. Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni bjelogrli dupin (Globicephala melas), crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke.
Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.
Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode
Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom
- Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama!
- Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine!
- Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila!
- Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta!
- Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja)!
- Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja!
- Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!
- Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje.
U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potječu iz grčke natalne populacije.
Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski ekosustav i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.Sve tri vrste morskih kornjača u Hrvatskoj su strogo zaštićene, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja.
Svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu. Prijava se podnosi putem obrasca na mrežnoj stranici Državnog inspektorata koji se nalazi na poveznici https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83.
Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke dupina, kita ili morske kornjače dojavite na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja putem adrese e-pošte: vrste@mzoe.hr.
Više informacija o Protokolu za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja možete pronaći na poveznici http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/ukljucite-se-u-zastitu/protokoli-za-0
