Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se 27. siječnja, na dan kada je 1945. godine oslobođen najveći nacistički logor smrti Auschwitz-Birkenau. Ovaj dan sjećanja proglašen je rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 2005. godine.
Danas se prisjećamo sustavnog progona, genocida i stradanja šest milijuna europskih Židova, te Roma, Sinta i drugih naroda od 1933. do 1945. godine. Ove godine, 20. siječnja, na 80. obljetnicu Wannsee konferencije, na kojoj su najviši nacistički dužnosnici odlučili pokrenuti do tada neviđen i nezamisliv genocid nad židovskim narodom i osnivanje logora smrti, Opća skupština Ujedinjenih naroda jednoglasno je usvojila rezoluciju kojom se osuđuje poricanje i iskrivljavanje holokausta, a koju je Republika Hrvatska kosponzorirala i podržala. Također, ove godine su Ujedinjeni narodi izabrali „sjećanje, dostojanstvo i pravdu“ kao glavnu temu koja nas osvješćuje i vodi kroz ovaj dan i godinu.
Današnji dan je prigoda za odavanje priznanja 120 hrvatskih Pravednika među narodima, koji su izložili vlastite živote kako bi spasili svoje sugrađane židovske vjere.
Hrvatska podupire borbu protiv svih oblika rasizma i diskriminacije i njeguje kulturu sjećanja na žrtve holokausta, a 2023. godine predsjedat će Međunarodnim savezom za sjećanje na žrtve holokausta (IHRA), tijela osnovanog s ciljem međudržavne suradnje na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu. Kao članica IHRA-e, Hrvatska s ostalim članicama Saveza i organizacijama civilnog društva pridonosi širenju znanja, javnom djelovanju te razvoju standarda na području obrazovanja mladih naraštaja o strahotama i povijesnoj istini o holokaustu.
U sklopu hrvatskih aktivnosti u IHRA-i, u listopadu 2021. godine ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je na Međunarodnom Malmö forumu o sjećanju na holokaust i borbi protiv antisemitizma – Remember-ReAct, pod pokroviteljstvom Kraljevine Švedske. Tom prigodom, ministar Grlić Radman se ponovno založio za dodatne napore u promicanju edukacije o holokaustu.
Nasuprot porastu govora mržnje, rasizma, ksenofobije i antisemitizma, posebice na društvenim mrežama, ali i napadima na židovske zajednice i sinagoge u Europi i svijetu, razvijanje svijesti o međusobnom razumijevanju i poštovanju, te sustavni rad na njihovom promicanju te promicanju istine o holokaustu ostaju naša trajna zadaća.
Danas se prisjećamo i preživjelih hrvatskih Židova uz riječi Nobelovca i preživjelog logoraša Auschwitza Elijaha Wiesela: „suprotnost ljubavi nije mržnja već ravnodušnost. Suprotnost vjeri nije krivovjerje, već ravnodušnost. A suprotnost životu nije smrt, već ravnodušnost.“ U tom smislu, neka naša svijest o opasnosti ravnodušnosti nad stradanjima i žrtvama holokausta vodi prema jačanju djelovanja protiv svih oblika mržnje i nesnošljivosti u našoj lokalnoj i globalnoj zajednici.
