Nove prigodne marke bit će izložene na svjetskoj filatelističkoj izložbi Birdpex
Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 27. srpnja 2022. nove prigodne poštanske marke čiji su motiv zaštićene vrste ptica koje obitavaju, među ostalim, i u Hrvatskoj.
Na markama je prikazan češljugar, sova ušara, plosnatokljuni žalar i vodomar. Hrvatska pošta će s ovim izdanjem poštanskih maraka prvi put sudjelovati na svjetskoj filatelističkoj izložbi Birdpex, koja je posvećena izlošcima na temu ptica. Ove će se godine događaj održati u susjednoj Austriji.
Autorica maraka je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba. Vrijednost maraka označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Naklada maraka iznosi 30.000 primjeraka po motivu u zajedničkim arcima od 16 maraka. Hrvatska pošta otisnula je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Tekst u povodu izlaska novih prigodnih maraka napisao je Davor Ćiković, znanstveni suradnik Zavoda za ornitologiju, HAZU.
Češljugar (Carduelis carduelis)
U kasnu jesen, kada travnjaci izgube zelenu svježinu i postanu neugledno smeđi, na njima možemo viđati jata češljugara koji posjećuju sjemenkama bogate glavice stričaka i češljugovina, a svojim veselim crvenim i žutim bojama ruha i radosnim cvrkutanjem oživljuju krajolik koji se priprema da utone u zimski san. Prehrana sjemenkama s glavičastih cvatova češljugovina i stričaka (Carduus je znanstveni naziv za biljke iz roda stričaka) jednako je zaslužna za hrvatski, kao i za znanstveni naziv ovih ptica.
Češljugar je široko rasprostranjena i česta vrsta ptice. Gnijezde se na stablima uz otvorene šume i rubove šuma, voćnjake, parkove i druga otvorena staništa sa stablima – najčešće je to u blizini ljudskih naselja. Djelomične su selice: dio populacije koji se seli najviše zimuje u Sredozemlju, a dio populacije su stanarice. U Hrvatskoj češljugare cijelu godinu možemo promatrati i čuti u svojoj blizini, a zimi su rado viđeni posjetitelji hranilica za ptice. Znani su po iznimno lijepom cvrkutu, a glasaju se cijele godine, najviše u proljeće. Zbog lijepog cvrkuta i šarenog ruha ljudi ih vole, pa se češljugari često drže u krletkama kao ukrasne ptice. U prošlosti su ljudi zbog prodaje često hvatali češljugare u divljini te su pritom mnoge i ubili. Srećom, danas divlje ptice nije dopušteno hvatati, a u krletkama smiju biti samo ptice koje potječu iz uzgoja. Osim tamne strane odnosa ljudi i češljugara, postoji i onaj malo ljepši – češljugari su učestali motiv u umjetnosti. Tako se često nalaze na renesansnim slikama, na primjer, Rafaelova Madona s češljugarom, ali su motiv i u glazbi kao u Vivaldijevu Češljugaru, koncertu za flautu i orkestar.
