21/06/2026 00:08

Kitovi ubojice koriste morske alge kao pomagalo za međusobno ‘dotjerivanje’

Najnovije

Završena izgradnja vodovodne mreže u Raštanima i Sikovu: više od 1.200 stanovnika dobilo pristup pitkoj vodi

U naseljima Gornje Raštane, Donje Raštane i Sikovo na području Općine Sveti Filip i Jakov dovršen je značajan infrastrukturni...

U Dobropoljani otvoren novi dječji vrtić „Bodulić“ vrijedan više od 1,3 milijuna eura

Uoči svečane sjednice povodom Dana Općine Pašman, u Dobropoljani je svečano otvoren novi dječji vrtić „Bodulić“, moderan i prostran...

Jadranka Kosor gostuje u Gradskoj knjižnici Biograd na Moru

Prije odlaska na ljetnu pauzu, Gradska knjižnica Biograd na Moru svojim je korisnicima i posjetiteljima pripremila posebno književno događanje...

Istraživači pretpostavljaju da to ponašanje kod ovih golemih sisavaca potiče zdravlje kože, istodobno jačajući njihove socijalne veze.

Kitovi ubojice poznati su po iznimnoj inteligenciji, za što dodatne dokaze podastire najnovije istraživanje koje dokumentira na koji način ovi morski sisavci koriste stabljike smeđih morskih alga kao pomagala za međusobno ‘dotjerivanje i češanje tijela’.

Studiju su proveli znanstvenici s engleskog Sveučilišta Exeter i rezultate objavili ovaj tjedan u časopisu Current Biology. U istraživanju su koristili dronove za praćenje i promatranje populacije kitova ubojica u Sališkome moru, dijelu Tihog oceana između države Washington i Britanske Kolumbije,

Kitovi najprije pronađu velike stabljike morskih alga poznate kao kelp alge (lat. Nereocystis luetkeanae), bez obzira jesu li pričvršćene za morsko dno ili plutaju na površini. Potom odgrizu kraj stabljike, postave je između sebe i drugog kita te algu kotrljaju između dvaju tijela.

Istraživači pretpostavljaju da to ponašanje kod ovih golemih sisavaca potiče zdravlje kože, istodobno jačajući njihove socijalne veze. I u ostalih je populacija kitova ubojica opaženo da trljaju svoja tijela o glatke kamene ploče, vjerojatno kako bi uklonili mrtve slojeve kože.

Većinom primjeri korištenja raznih pomagala među životinjama upućuju na pristup hrani. Čimpanze, primjerice na sličan način koriste štapove za lov na termite. Iznimno je u ovome slučaju to što se pomagalo ne koristi za pristup hrani, već za olakšavanje društvene interakcije, pojasnio je morski biolog i koautor studije Darren Croft sa Sveučilišta Exeter, kazavši da su on i kolege uspjeli dokumentirati ponašanje i mužjaka i ženki kitova ubojica svih dobnih skupina.

Ovakva vrsta društveno motivirane upotrebe pomagala iznimno je rijetka među životinjama i ranije je uočena tek kod manjeg broja primata, obično u zatočeništvu, rekao je Croft, direktor Centra za istraživanje kitova, znanstvene organizacije sa sjedištem u državi Washington koja proučava ovu populaciju kitova ubojica još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Znanstvenici su ranije dokumentirali primjere korištenja pomagala među morskim sisavcima. Morske vidre, primjerice, koriste kamenje i ostale tvrde predmete da bi razbile oklop školjke i došle do mesa. A određene vrste dupina koriste morske spužve kako bi zaštitile svoje njuške i uzburkale morsko dno dok se hrane. Istraživači smatraju da opisano ponašanje kitova ubojica ide i korak dalje jer određeni alat moraju najprije modificirati da bi ga iskoristili i upotrijebili.

Premda se ne radi o prvome dokumentiranom slučaju pomagala kod kitova ili morskih sisavaca, ovo je, koliko znamo, prvi slučaj svjesne izrade alata među kitovima. Ti golemi sisavci ne samo da uspiju pronaći kelp alge savršene duljine u svojemu okolišu, već i aktivno modificiraju veće netaknute stabljike da bi ‘napravili’ komade koje koriste za svoje češanje i dotjerivanje, rekla je koautorica studije Rachel John, studentica Sveučilišta u Exeteru koja proučava ponašanje kitova ubojica.

Treba istaknuti još nešto jedinstveno u ovom slučaju – korištenje kelp alge u suradnji s partnerom bez upotrebe bilo kakvih dijelova tijela nalik rukama. U početku koriste usta za pozicioniranje kelpa, ali nakon toga upotrebljavaju samo zamah i pritisak svojih tijela da bi održali međusoban kontakt i algu između sebe, dodala je John, kazavši da je ovakvo ponašanje poznato samo među ovom populacijom kitova ubojica.

Ustanovili smo da su jedinke s vidljivijim ljuštenjem kože bile sklonije čišćenju tijela kelp algama, što upućuje na to da bi takvo ponašanje moglo služiti funkciji njege kože. Smeđe alge poput kelpa poznate su po antibakterijskim svojstvima, pa je vjerojatno da trljanje kelpom pomaže poboljšanju zdravlja kože. Usto vjerujemo da ovakvo ponašanje kitova igra važnu ulogu u održavanju njihovih međusobnih društvenih veza. Poznato je da je fizički kontakt važan za društvenu koheziju kod mnogih vrsta, uključujući i ljude. Baš kao što bismo mogli zagrliti prijatelja kojega nismo vidjeli neko vrijeme, moguće je da ovakvo češanje služi za jačanje društvenih odnosa među kitovima, pojasnio je Croft.

zimo.hr

album-art
00:00

Najnovije

Završena izgradnja vodovodne mreže u Raštanima i Sikovu: više od 1.200 stanovnika dobilo pristup pitkoj vodi

U naseljima Gornje Raštane, Donje Raštane i Sikovo na području Općine Sveti Filip i Jakov dovršen je značajan infrastrukturni...
- Promo -

U Dobropoljani otvoren novi dječji vrtić „Bodulić“ vrijedan više od 1,3 milijuna eura

Uoči svečane sjednice povodom Dana Općine Pašman, u Dobropoljani je svečano otvoren novi dječji vrtić „Bodulić“, moderan i prostran objekt kapaciteta 70 mjesta, vrijedan...

Jadranka Kosor gostuje u Gradskoj knjižnici Biograd na Moru

Prije odlaska na ljetnu pauzu, Gradska knjižnica Biograd na Moru svojim je korisnicima i posjetiteljima pripremila posebno književno događanje – gostovanje Jadranke Kosor i...

Završne predstave polaznika dramsko-lutkarskih radionica “Donatolina“ Kazališta lutaka Zadar  

Kazalište lutaka Zadar i ove godine predstavlja završne produkcije polaznika dramsko-lutkarskih radionica „Donatolina“, koje će publici pokazati rezultate svog cjelogodišnjeg kreativnog rada. Prva premijerna izvedba,...

EK predlaže cjeloviti i koordiniran pristup za otoke i obalne zajednice

Europska komisija objavila je dvije strategije, jednu za otoke i jednu za obalne zajednice u kojima je prvi put utvrđen koordinirani europski pristup za...

Povezane vijesti

album-art
00:00